poticanje zapošljavanja
Maja Vehovec, EIZG / Izvor: Prvi plan

Petogodišnja obljetnica pristupanja članstvu EU dobar je povod da se upitamo jesmo li mogli brže i bolje povući sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondova). Svaki operativni program i pripadne mjere imaju svoje specifičnosti pa je najpreciznije analizirati efikasnost svake mjeru posebno.

Na primjeru mikro-upravljanja sredstvima operativnog programa efikasni ljudski resursi i mjera zapošljavanja mogu se identificirati sljedeći praktički problemi poduzetnika (korisnika) i nadležne državne ustanove Hrvatskog zavoda za zapošljavanje(HZZ):

(1) Određene poslovne jedinice HZZ-a značajno sporije od drugih rješavaju predmete, a zaključivanje predmeta zna potrajati i četiri godine. Nema odgovornosti za neefikasnosti unutar HZZ-a;

Ugovori danas složeniji nego 2013.

Kompliciranje procedura mjere stručnog osposobljavanja vodi postepeno prema njenom ukidanju iako je ona bila izuzetno dobro prihvaćena kod poslodavaca

(2) Ugovori o sufinanciranju stručnog osposobljavanja između HZZ-a, poslodavca i zaposlenika znatno su složeniji sada nego što su bili 2013. godine sa značajnim prevaljivanjima obaveza na poslodavca i sukladno tome potencijalnim kaznama za poslodavca. Istom stupanju odgovornosti ne podliježe HZZ;

(3) Uvjet od 30 dana nezaposlenosti za kandidata, koji je uvjet za odobrenje nekih mjera poticaja zapošljavanja, za poslodavca je nelogičan i predug jer često poslodavci žele odmah uposliti osobu, a kandidati u pravilu žele odmah započeti raditi dok ovaj rok to sprječava ili ih tjera na sklapanje drugih fiktivnih ugovora;

(4) Kompleksnost i kompliciranje procedura mjere stručnog osposobljavanja vodi postepeno prema njenom ukidanju iako je ona bila izuzetno dobro prihvaćena kod poslodavaca, osobito poduzetnika, odnosno privatnog sektora. Upitna je logika određivanja broja osoba na stručnom osposobljavanju – kolikom broju osoba će se odobriti stručno osposobljavanje ovisi o broju odobrenih osoba iz prethodne godine, a taj se broj svake godine upola smanjuje.

Visoki troškovi zbog bjanko zadužnica

(5) U zahtjevnoj proceduri mjera zapošljavanja za svaku odobrenu mjeru poticanja zapošljavanja poslodavci moraju dostaviti sredstvo osiguranja plaćanja za slučaj kršenja ugovora. Poslodavci dostavljaju bjanko zadužnice s dodatnim osiguranjem jamstva u iznosu od 50.000 kuna. Poslodavci koji imaju po nekoliko mjera godišnje za svaku od odobrenih mjera moraju izdati novu zadužnicu u punom iznosu.

Poslodavci su primorani uvijek iznova izdavati nove zadužnice, za svaku platiti bilježniku 150 kuna, a stare još uvijek valjane zadužnice najčešće baciti u smeće

Izdavanje svake zadužnice kao ovršne isprave podrazumijeva solemnizaciju kod javnog bilježnika i trošak od nekih 150 kuna. Ovo uzrokuje dva problema. Prvi je što poslodavci koji imaju po desetak mjera poticaja zapošljavanja moraju dostaviti deset bjanko zadužnica iako se one mogu iskoristiti za naplatu bilo kojeg duga koji bi poslodavac mogao imati prema HZZ-u.

U tom smislu bilo bi razumno ograničiti broj zadužnica koje jedan poslodavac mora izdati kada ima veći broj mjera poticaja zapošljavanja. Primjerice, ako ima pet do 10 mjera poticaja dovoljno bi bilo prvih pet izdanih bjanko zadužnica kao osiguranje plaćanja po svim mjerama.

Drugi problem je što poslodavac mora za svaku novu mjeru izdati i ovjeriti novu bjanko zadužnicu. Vrlo često se dešava da poduzetnici iz godine u godinu iznova koriste mjere poticaja zapošljavanja i svaki put kada se jedna zaključi HZZ vraća zadužnicu ako je sve uredno isplaćeno.

Međutim HZZ odbija nastaviti koristiti prošlogodišnju zadužnicu u ovogodišnjem predmetu. Razlog je rok zastare zadužnice koji iznosi 10 godina te se smatra da je poslodavac stoga zakinuo HZZ ako mu pošalje prošlogodišnju zadužnicu kojoj je sada rok zastare devet godina. Predmeti mjera poticaja zapošljavanja u pravilu su jednogodišnji predmeti, rjeđe dvogodišnji. Ažurnim radom HZZ-a svaki predmet može biti zaključen za višestruko kraće vrijeme od 10 godina.

Poslodavci su dakle primorani uvijek iznova izdavati nove zadužnice, za svaku platiti bilježniku 150 kuna, a stare još uvijek valjane zadužnice najčešće baciti u smeće.

Prevaljivanje kaznene odgovornosti na privatnike

(6) Zbog potreba praćenja procedura i uvjeta u ovoj mjeri dolazi do povećanja zapošljavanja na istoj mjeri u samom HZZ-u. To znači da se ista sredstva koriste za administrativne procedure distribucije sredstava u javnom sektoru umjesto za poticanje što većeg zapošljavanja u privatnom sektoru. Pitanje je da li pri tome HZZ izdaje također sredstvo osiguranja plaćanja.

Svaka mjera u operativnim programima bi trebala imati maksimalno jednostavnu proceduru, kontrolu i zaključivanje, a prevaljivanje odgovornosti kaznenih postupaka ne mogu biti izloženi samo poslodavci u privatnom sektoru.

Prof. dr. sc. Maja Vehovec je znanstvena savjetnica u Ekonomskom institutu, Zagreb.

Pročitajte i ovo:
Ministarstvo rada najavilo dodatne mjere zapošljavanja u IT sektoru