povjerenje
Premijer Andrej Plenković; Foto: Prvi plan

Optimizam domaćih poduzetnika u blagom je padu, pokazuje istraživanje Eurochambres Economic Survey (EES) provedeno krajem 2018. godine. Na pad optimizma najviše su utjecala niža očekivanja od ostvarivanja prihoda na inozemnom tržištu te opći uvjeti poslovanja, odnosno sve manje povjerenje u aktualnu ekonomsku politiku.

povjerenje
Izvor: Anketa HGK za EES

Ocjena općih uvjeta poslovanja najmanje ovisi o postojećim trendovima u gospodarstvu i globalnom okruženju, već ju znatno određuje povjerenje u aktualnu ekonomsku politiku. Ranija istraživanja pokazala su da su poduzetnici opće uvjete poslovanja pozitivno ocjenjivali samo tijekom tri godine (za 2015., 2016. i 2017.), s time da su u istraživanju iz 2017. (koje je pokazivalo očekivanja poduzetnika za 2018.) opći uvjeti poslovanja bili jedini pokazatelj kod kojeg su prevladavali negativni odgovori.

Istraživanje provedeno krajem 2018. ukazalo je na još veći gubitak povjerenja u ekonomsku politiku Vlade Andreja Plenkovića. Samo 16,2 posto anketiranih poduzetnika smatra da će uvjeti poslovanja u ovoj godini biti bolji nego u prošloj, a da će ostati isti smatra 55 posto poduzetnika.

U HGK napominju da je znatnije povećan udio onih koji očekuju da će se uvjeti
pogoršati (29 posto u recentnom istraživanju) u odnosu na prethodna dva istraživanja.

Najveći izazovi u poslovanju

1. Niska domaća potražnja (potrošnja države i stanovništva te investicije)
2. Troškovi radne snage
3. Obrazovanje i radne vještine

Kao tri najveća izazova u 2019. poduzetnici su naveli nisku domaću potražnju (potrošnju države i stanovništva te investicije), troškove radne snage te obrazovanje i radne vještine.

U HGK ističu kako činjenica da poduzetnici kao najveću prepreku vide stanje domaće potražnje ne čudi s obzirom na to da je razina ukupne domaće potražnje u 2018. godini bila približno na osam posto nižoj razini nego u 2008. godini. U kontekstu očekivanja da će izvoz u 2019. donijeti manje prihode nego lani, i dalje se može očekivati niska gospodarska aktivnost.

Drugo i treće mjesto u istraživanju zauzeli su troškovi radne snage te obrazovanje i radne vještine. Sve to znatno je povezano s aktualnim stanjem na tržištu rada koje obilježava nedostatak kvalificirane radne snage. Taj nedostatak istovremeno utječe i na troškove radne snage jer dovodi do rasta neto plaća radi zadržavanja radnika i do zapošljavanja radne snage neadekvatnih kvalifikacija.

Nedostatak radnika postao problem br. 1

Istraživanje EES-a provedeno je u 24 članice EU te u Srbiji i Turskoj. Iako je u svim državama obuhvaćenima istraživanjem došlo do laganog pada poduzetničkog optimizma, u većini njih poduzetnici s više optimizma nego u prethodnoj godini gledaju na mogućnost ostvarivanja prihoda na domaćim tržištima (za razliku od hrvatskih poduzetnika koji to ističu kao najveći problem).

“Hrvatska se po nedovoljnoj domaćoj potražnji kao odgovoru s najvećim udjelom smjestila u drugu grupu zemalja po brojnosti zajedno s Ciprom, Italijom, Srbijom, Slovačkom, Španjolskom i Turskom. S izuzetkom Slovačke, uglavnom je riječ o zemljama koje su pratili veći negativni učinci globalne krize ili ih trenutno obilježavaju negativna kretanja u gospodarstvu, što se može smatrati poveznicom s nižom razinom domaće potražnje”, komentiraju u HGK.

Za poduzetnike iz svih 26 država najveći problemi su visoki troškovi radne snage i nedostatak kvalificiranih radnika. Prema podacima Eurochambresa, broj poduzetnika
koji navodi ove izazove u svom poslovanju povećan je za 84 posto u odnosu na
prije pet godina.

Pročitajte i ovo:
Europska komisija objasnila zašto Hrvatska sporo napreduje