investicije
Foto: Pixabay

Možda najveće iznenađenje u objavi DZS-a o rastu BDP-a za 3,9 posto u prvom tromjesečju bila je brojka o porastu bruto investicija u fiksni kapital za 11,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Zadnji put smo takve dvoznamenkaste stope rasta vidjeli još daleke 2008. pa su neki pohitali zaključiti kako se opet stvara “balon investicija” koji smo imali i u prethodnom ciklusu rasta, primjećuje ekonomist Ivica Brkljača koji smatra da su takvi zaključci pogrešni.

Na Ekonomskom Labu danas je objavio tekst u kojem razotkriva sedam zabluda o aktualnom gospodarskom rastu u Hrvatskoj i u kojem među ostalim analizira pokazatelje o investicijama.

Investicije daleko od pretkriznih razina

Brkljača ističe da su od svih sastavnica BDP-a, upravo investicije najviše pale u krizi: krajem prošle godine ukupne investicije – koje uključuju investicije u fiksni kapital i promjene zaliha – i dalje su bile na 23,4 posto nižoj razini nego 2008. (iskazano u stalnim cijenama, referentna godina 2010.), iako je BDP gotovo dosegao pretkriznu razinu.

Investicije u fiksni kapital su 2008. činile 26,7 posto BDP-a (ukupne investicije čak 29,8 posto BDP-a), a prošle godine 21,7 posto BDP-a (ukupne investicije 23,1 posto BDP-a).

“Drugim riječima, investicije su danas niže za značajnih pet do sedam postotnih bodova BDP-a nego u razdoblju prije krize”, tumači Brkljača i dodaje da su investicije u fiksni kapital i dalje na 13,2 posto nižoj razini nego prije 10 godina.

Najveća ulaganja su u prerađivačkoj industriji

Najveći doprinos rastu bruto dodane vrijednosti (BDV) u prvom kvartalu ove godine doista je došao od građevinarstva (rast za 11,6 posto), ali Brkljača se ne slaže ni s tvrdnjama ostalih analitičara kako se gospodarski rast Hrvatske opet temelji samo na građevini. Primjećuje da građevinarstvo niti na vrhuncu prošlog gospodarskog ciklusa nije činilo više od 8,2 posto hrvatskog BDV-a te da su primjerice, prerađivačka industrija, djelatnost trgovine na veliko i malo, prijevoz, priprema i usluživanje hrane oduvijek imale nekoliko puta veći udio u hrvatskom BDV-u.

“Iznos bruto dodane vrijednosti građevinarstva prošle je godine bio na 36,7 posto nižoj razini nego 2008., a udio građevinarstva u BDV-u smanjio se na svega 5,3 posto. Čak i nakon spomenutog dvoznamenkastog skoka u prvom kvartalu ove godine, bruto dodana vrijednost u građevinarstvu je na 31,1 posto nižoj razini nego u prvom kvartalu 2008.”, piše Brkljača.

investicije
Foto: Pixabay

Posljednji dostupni podaci DZS (za 2017.) o investicijama prema djelatnosti pokazuju kako je najveći investitor sa 16,1 posto udjela zapravo – prerađivačka industrija. Slijede javna uprava i obrana s 10,4 posto udjela, turizam s 10 posto, prijevoz i skladištenje s osam posto udjela itd.

Iako posljednjih godina ulaganja u turizam rastu, investicije u prerađivačkoj industriji su u 2017. još uvijek bile veće od onih u turizmu za preko 63 posto (8,5 milijardi kuna naspram 5,2 milijardi kuna).

Skromna ulaganja u istraživanje i razvoj

Da u strukturi novih investicija više ne dominiraju građevine, ističe i Velimir Šonje. U HUB analizi o investicijama u Hrvatskoj objavljenoj u veljači ove godine Šonje primjećuje da je sada ravnomjeran raspored novih investicija između građevina s jedne te strojeva i opreme s druge strane.

Međutim, Hrvatska zaostaje u pogledu ulaganja u intelektualno vlasništvo, što je povezano s relativno malim ulaganjima u istraživanje i razvoj te slabom razinom obrazovanja. S druge strane, investicije u Hrvatskoj lani su bile efikasnije od europskog prosjeka, iako ne tako efikasne kao u osam od deset drugih članica EU10.

Privatne investicije nekoliko puta veće od javnih

Brkljača također napominje da je daleko od istine u javnosti prevladavajuće mišljenje kako se u Hrvatskoj investira prvenstveno u infrastrukturne projekte, kako prevladavaju javne investicije (ceste i autoceste, Pelješki most, obnova željeznica, ulaganja u komunalnu infrastrukturu itd.), a da se ono malo privatnih investicija što ima koncentrira u hotelskoj industriji, gradnji privatnih apartmana i sl. (dakle, primarno i najviše u “ciglu i beton”).

“Pravo stanje je upravo suprotno: privatne investicije u Hrvatskoj, baš kao i u drugim zemljama, zapravo su nekoliko puta veće od javnih. Podaci o strukturi investicija objavljuju se s dosta velikim vremenskim pomakom pa ćemo se za najaktualnije podatke morati strpjeti, no privatne su investicije svake godine četiri do šest puta veće od javnih”, ističe Brkljača i dodaje da se investicije danas u velikoj mjeri financiraju iz EU fondova, za razliku od prijašnjeg razdoblja kada su uglavnom financirane skupim zaduživanjem (naročito javne investicije).

Pročitajte i ovo:
Velika analiza otkrila u koje sektore se isplati ulagati