Češka
Foto: Mara Bratoš

Prve analize državnog proračuna za 2019. bile su uglavnom koncentrirane na traženje dobitnika i gubitnika. Gleda se kojim će se resorima povećati proračuni i za koliko, pa se kao najveći dobitnici ističu mirovinski i zdravstveni sustav. Prvom će se proračun u 2019. povećati za 1,2 milijarde, drugom za oko milijardu kuna. Ali, ako se pogleda šira slika, dobitnika nema.

Evo samo na primjeru zdravstva. Njega se s jednom milijardom više novaca ističe kao dobitnika iako su dospjele obaveze zdravstva veće od tri milijarde kuna, a ukupan dug veći od osam milijardi kuna.

proračun
Maja Vehovec, EIZG / Izvor: Prvi plan

“Ta jedna milijarda je kap u moru i po mom mišljenju bit će utrošena bez ikakvih dugoročnih pozitivnih efekata. Ministar zdravstva nije predočio plan reforme ovog sektora, nije dokazao da uopće zna što treba napraviti i u kojim etapama da bi zdravstvo “isplivalo” iz gubitaka”, prokomentirala je za Prvi plan Maja Vehovec, znanstvenica zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Više sreće nema ni u mirovinskom sustavu. Reforma ministra Pavića usmjerena je više na dalju budućnost. Kratkoročno, u sljedećoj godini rashodi za mirovine povećat će se za 1,2 milijarde kuna. Od toga je za indeksaciju mirovina, zbog većeg rasta plaća i inflacije nego lani, predviđeno 630 milijuna kuna. No, za velik broj umirovljenika to će donijeti povećanje mirovina od samo 60-ak kuna. Premalo, da bi se osjetilo na boljem standardu.

Nema kraja bujanju državne potrošnje

Iz godine u godinu rastu proračunski prihodi, ali još žešćim tempom buja potrošnja. Prema planu ministra financija Zdravka Marića, rashodi u 2019. trebali bi iznositi 140,3 milijarde kuna. To je golemih 15,3 milijarde kuna više nego što je potrošeno u 2017. godini.

Marić planira i više prihode – oko 136 milijardi, 13,4 milijardi kuna više nego u 2017. godini. Manjak bi na kraju 2019. trebao iznositi 4,2 milijarde kuna, gotovo dvije milijarde više nego prije dvije godine.

Sliku upotpunjuje podatak o planiranom gospodarskom rastu. On bi sljedeće godine trebao iznositi 2,9 posto, daleko manje nego što Vlada planira rast potrošnje. Marić, naime, za sljedeću godinu planira veće rashode za 5,2 posto u odnosu na ovu godinu.

Svi ti podaci govore da Hrvatsku ne očekuje razvoj. Čak se ne vidi ni točka na kojoj bi moglo doći do preokreta, smanjivanja javne potrošnje i stvaranja prostora u kojem bi gospodarstvo moglo prodisati. Naprotiv, Vlada Andreja Plenkovića pokazuje sve veći manjak ambicija. Tako Boris Drilo, predsjednik HUP Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, primjećuje kako za 2020. Vlada planira gospodarski rast od 2,2 posto, cijeli jedan postotni bod manje nego u 2016. godini.

Drilo: Vrijeme je da napustimo socijalizam

proračun
Foto: Boris Drilo, HUP

“Radi se zapravo o snažnom usporavanju gospodarskog rasta. Prema projekcijama Vlade rast bi u narednih dvije godine mogao potonuti za 30 posto, a ionako smo po BDP-u zadnji u EU. Mislim da je napokon došlo vrijeme da napustimo socijalizam. Prepustimo Uljanik i Petrokemiju tržištu. Isplativije nam je sada zbog toga podnijeti trošak od nekoliko milijardi kuna i stvoriti uvjete da u 2020. ostvarimo daleko snažniji rast”, smatra Drilo.

Za Maju Vehovec ni planirana temeljna stopa rasta od 2,9 posto nema čvrstih uporišta. Ona lako može biti i manja, što će izazvati probleme s obzirom na planirani manjak veći od četiri milijarde kuna, dok se istovremeno statistika javnog duga povećava na četiri milijarde kuna u ime protestiranih jamstava za Uljanik.

“Problem je dalje i u onome što Marić nije rekao ili načinu na koji je izvještavao o javnom dugu vezanom za Uljanik. Naime, država je davala jamstva većinski privatnoj tvrtki, ali u kojoj je imala ipak dio vlasništva. Tvrtka je već par godina iskazivala gubitak. Zbog čega država nije zaustavila jamstva na vrijeme?”, kaže Vehovec.

Vehovec: Ne znamo kakva se gruda kotrlja prema javnom dugu

Kao najveću slabost proračuna Vehovec prepoznaje u tome što težište daje na prihodnu stranu proračuna, što je usmjeren na povećanje prihoda dok se zanemaruje rashodna strana proračuna.

“Vlada kao da stalno živi u nadi da će prihodi neprestano rasti i nije iskoristila vrijeme da sredi rashodnu stanu proračuna. Moj stav je da se jednako pažljivo i mudro treba fokusirati na rashodnu stranu uz održavanje rasta prihodne strane. Na ovaj način dajući prioritet proračunskim prihodima ne potiče se povjerenje građana u efikasnost i pravednost upravljanja javnim financijama. Pogotovo zato što ne znamo koji će “kostur iz ormara” izaći nakon Uljanika i kakva gruda se kotrlja dalje prema javnom dugu”, ističe Vehovec.

I bez velikih ekonomskih analiza, građani su dali odgovor na politiku Vlade. U prošle tri godine zemlju je napustilo barem 150 tisuća ljudi. Sve češće se čuju procjene da bi u iduće tri, četiri godine moglo otići još oko 300 tisuća ljudi. Gdje su onda ti dobitnici?

Pročitajte i ovo:
Kako spriječiti kolaps Hrvatske? Evo što kažu poduzetnici