BDP-a
Foto: Pixabay

Gotovo 11 godina trebalo je Hrvatskoj da se vrati na razinu BDP-a iz pretkrizne 2008. godine. Hrvatska je to učinila zadnja od svih zemalja tzv. Nove Europe, nakon prvog kvartala ove godine kada je zabilježena stopa rasta od 3,9 posto. U međuvremenu ostale su zemlje srednje i istočne Europe nastavile napredovati, tako da Hrvatska usprkos ostvarenim stopama rasta sve više zaostaje.

“Dok smo se mi 11 godina vraćali tamo gdje smo bili 2008., Poljska se nalazi na 44 posto višoj razini BDP-a nego te godine, Slovačka na 29 posto višoj, a Rumunjska na 26 posto višoj razini BDP-a”, kaže Tomislav Globan, docent na Ekonomskom fakultetu Zagreb, koji je izračunao koliko je vremena trebalo Hrvatskoj, a koliko ostalim nama usporedivim zemljama da dosegnu razinu BDP-a prije izbijanja globalne krize.

Vrijeme potrebno za povratak na pretkrizne razine BDP-a (izračun: T. Globan)

Dramatično zaostajanje Hrvatske zorno se vidi na slici niže, koja prikazuje ostvarenu razinu BDP-a krajem 2018. u odnosu na drugi kvartal 2008. godine.

BDP-a

U 2018. Hrvatska je dodatno povećala svoje zaostajanje za usporedivim zemljama srednje, pokazao je najnoviji HUP Skor, indikator rezultata reformi u 12 područja koja HUP smatra prioritetnima za gospodarski uspjeh zemlje. Mjere se 73 pokazatelja, od kojih je 61 međunarodno usporediv.

Hrvatska najsporije raste

Iako su BDP i zaposlenost rasli skor Hrvatske je u 2018. pao za dva boda u odnosu na prethodnu godinu jer su druge zemlje u srednjoj i istočnoj Europi brže napredovale. Koliko – prikazano je na slici niže. Uočite da je u zadnje dvije godine rast najsporiji u Hrvatskoj u usporedivoj skupini zemalja, dok su u 2016. brže rasle samo Rumunjska, Bugarska i Estonija, te da je Rumunjska u 2017. rasla po nama neuhvatljivoj stopi od sedam posto.

Stope rasta realnog BDP-a u EU-11

BDP-a
Izvor: HUP Skor 2019.

Što Hrvatsku vuče na dno

Najkritičnija područja u kojima Hrvatska najviše zaostaje u usporedbi s ostalim zemljama su opterećenje gospodarstva i tržište rada, dok je na pad ukupnog HUP Skora u 2018. najviše su utjecali pad skora fiskalne konsolidacije te pad skora investicijskih i poslovnih barijera.

“Hrvatska od prošle godine ima najveći omjer prihoda i rashoda opće države u odnosu na BDP u Novoj Europi i po time je prestigla Mađarsku i Sloveniju. Omjer poreza i socijalnih doprinosa opće države u postotku BDP-a ponovo raste i sada premašuje maksimum koji je dostignut prije početka podešavanja poreznog sustava”, upozorava Velimir Šonje, autor analize HUP Skora, o čemu smo detaljnije pisali ovdje.

Pročitajte i ovo:
EIZG očekuje ubrzanje rasta BDP-a u drugom kvartalu na 4,7 posto
Deranja: Hrvatska politika kao Igra prijestolja, nije ni odgovorna niti vjerodostojna