rast plaća
Foto: Pixabay

Tržište rada u Hrvatskoj silno se promijenilo i nastavlja se ubrzano mijenjati. Ovakvo stanje nikad nismo imali. Početak je studenog, turistička sezona je iza nas, a na burzi se službi nalazi oko 140 tisuća nezaposlenih. To je najniža brojka u modernoj hrvatskoj povijesti, odnosno broj koji je do prije samo nekoliko godina bio nezamisliv.

Stopa registrirane nezaposlenosti prvi je put ove godine pala ispod 10 posto, a jednoznamenkaste brojke će, po svemu sudeći, u narednom razdoblju postati “nova normala”, piše ekonomist Ivica Brkljača u analizi za Jutarnji list iz koje donosimo najzanimljivije dijelove.

Puna zaposlenost nepoznata u modernoj Hrvatskoj

Brkljača smatra da će u 2019. i godinama koje slijede, Hrvatska vjerojatno postići punu zaposlenost tj. stanje u kojem nema cikličke, već samo frikcijske i strukturne nezaposlenosti.

Pritisak na rast plaća će se nastaviti, radnici će moći pregovarati sve bolje radne uvjete, a poslodavci koji to ne budu mogli pratiti bit će izbačeni iz tržišne utakmice, osnovni je zaključak Brkljačinove analize.

Hrvatske je u samo tri, četiri godine (od druge polovice 2014.) prešla put od toga da je visoki broj nezaposlenih uvjerljivo “problem broj jedan” hrvatskog gospodarstva, do toga da se već mjesecima govori o nedostatku radne snage.

Brkljača podsjeća da je još početkom 2015. oko 330 tisuća ljudi bilo bez posla, a sada je službeno nezaposleno 140 tisuća ljudi.

Emigracija najzaslužnija za rekordno nisku nezaposlenost

Takav snažan pad ukupnog broja nezaposlenih prvenstveno je rezultat emigracije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od 2013. do 2017. iz Hrvatske je odselilo gotovo 150 tisuća građana, a iz inozemstva se istodobno doselilo 62 tisuće ljudi, dajući time negativni migracijski saldo od 87.299.

No, stvarna brojka vjerojatno je dosta veća jer DZS evidentira samo one osobe koje se službeno odjave, stoga ćemo za pouzdanije podatke morati pričekati novi popis stanovništva.

Ipak, nije emigracija jedini uzrok pada nezaposlenosti, nego i paralelni rast broja zaposlenih, ističe se u analizi. Hrvatsko gospodarstvo u posljednje tri godine raste po stopi od oko tri posto godišnje, a to je generiralo i desetine tisuća novih radnih mjesta.

Drugim riječima, sloboda kretanja radne snage, koju su građani RH dobili pristupanjem članstvu EU, te solidan rast BDP-a posljednjih godina “riješili” su strukturni problem hrvatskog gospodarstva u vidu kronično visoke nezaposlenosti.

rast plaća
Foto: Fotolia

Pregovaračka moć prešla u ruke radnika

Takva promjena stanja na tržištu rada, tj. odnosa moći između radnika i poslodavaca, donio je i vidljive promjene u vidu rasta plaća. Pregovaračka moć prešla je iz ruku poslodavaca u ruke radnika kako smo iz uvjeta obilja radne snage prelazili u današnje stanje manjka kvalitetnog radničkog kadra, objašnjava Brkljača.

Pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku, Brkljača navodi kako je u prvih osam mjeseci ove godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća pravnim osobama iznosila 6.237 kuna (medijalna neto plaća za kolovoz 2018. iznosila je 5.539 kuna), što je u odnosu na isto razdoblje 2016. nominalni rast od 10,1 posto.

Pritom su plaće najviše rasle u djelatnostima u kojima su najniže prosječne neto plaće. Tako je jedina djelatnost u kojoj su prosječne plaće još uvijek ispod 5000 kuna, ona Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti – a u toj je djelatnosti u posljednje dvije godine došlo do najvećeg, 20,3 postotnog rasta plaća.

Neki poduzetnici će propasti i to je poželjno

Nema sumnje kako će ovaj rast plaća ugroziti poslovanje mnogih poduzetnika koji ne budu mogli pratiti takav trend povećanja cijene rada. To će pak rezultirati time da će neki od njih staviti “ključ u bravu” jer neće moći zadržati postojeće tj. privući nove radnike.

>> Poslodavci tvrde da se rastu plaća nazire kraj, kome će ipak rasti i u 2019.

I to je dobro, dapače, čak i poželjno, ističe Brkljača i dodaje kako na razini cijele hrvatske ekonomije još uvijek ima prostora za povećanje plaća budući da je dobit poduzetnika lani dosegnula rekordnih 41,4 milijardu kuna, što je 8,7 posto više nego također rekordne 2016. godine.

Ipak, važno je znati kako će dugoročni trend rasta plaća biti moguć samo ako dođe do povećanja produktivnosti kompanija. Tu je vrlo važna uloga nositelja gospodarske politike da strukturnim reformama te poreznim i drugim politikama povećaju konkurentnost hrvatskog gospodarstva, piše Ivica Brkljača u opsežnoj analizi koju u cijelosti možete pročitati ovdje.

Pročitajte i ovo:
Porezni teret 11 mlrd kuna veći nego prije krize, Hrvatska i dalje najgora u EU