rejtnig
Hrvoje Stojić / Izvor: Addiko banka

“Hrvatska se nakon pet godina prvi put nalazi nadomak investicijskog rejtinga. Zato se u zadnje vrijeme nalazimo na radaru investitora, a premija rizika već nam je na razini zemalja s investicijskim rejtingom”, ocjenjuje Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Addiko banke.

Prema očekivanjima, kreditni rejting Hrvatske mogao bi izaći iz kategorije ‘smeća’ početkom 2019. godine.

>> Hrvatska ima bolji kreditni rejting, evo što to znači za poduzeća i građane

Stojić je zadržao i prognozu rasta BDP-a od tri posto za ovu godinu, a istu stopu rasta očekuje i u sljedećoj godini. Naglasio je, međutim, da Hrvatska raste ispod prosjeka zemalja srednje i istočne Europe.

“Glavni razlog tome je naslijeđena nepovoljna strukturu gospodarstva. Ali, pozitivno je da se ta struktura mijenja, što se vidi u rastu udjela izvoza i investicija u BDP-u”, rekao je Stojić predstavljajući ‘Macroeconomic Outlook 2019.-2020.’, tradicionalne analize Addiko banke.

Rastući populizam najveća prepreka rastu

Iako je zadržao prognoziranu stopu rasta BDP-a od tri posto i u 2019. Stojić upozorava da rastući populizam u dijelu političkog spektra otežava odlučnije provođenje strukturnih reformi u cilju jačanja konkurentnosti te optimiziranja javne potrošnje. Smatra da je u pravosudnom sustavu napravljeno najmanje reformskih poteza.

“U segmentu poreza više nema prostora za povećanje konkurentnosti. Sve karte treba baciti na rezanje parafiskalnih nameta i olakšanje uvjeta poslovanja”, smatra Stojić.

Prema njegovoj ocjeni, snažniji rast produktivnosti u privatnom sektoru u odnosu na rast plaća još od 2011. godine naovamo dostigao je, naime, svoje limite. Daljnje povećanje konkurentnosti moguće je kroz smanjenje birokratskih nameta te generalno poboljšanje necjenovne konkurentnosti.

Jača trgovinska integracija podupire rast

Stojić je pojasnio da se ovogodišnji rast BDP-a temelji na snažnom rastu osobne potrošnje, rekordnoj turističkoj sezoni i solidnoj inozemnoj potražnji. Pozitivno su utjecali i sve povoljniji uvjeti (re)financiranja, koji su poništili negativni utjecaj koje restrukturiranje Agrokora ima na investicije.

Sažetak prognoze Hrvoja Stojića

20162017f2018f2019f2020f
BDP (god. prom.)3,52,9,3,03,02,8
Osobna potrošnja (god. prom.)3,43,63,63,02,8
Nezaposlenost ILO (%)13,111,210,09,08,5
Inflacija (CPI pros.)-1.11,11,61,61,6
Platna bilanca (% BDP-a)2,63,92,92,22,3
Vanjski dug (% BDP-a)89,381,875,472,172,1
Fiskalna bilanca (% BDP-a, ESA 2010)-0,90,80,51,00,8
EUR / HRK (prosjek)7,437,467,427,397,36
Izvor: DZS, HNB, Ministarstvo Financija, Addiko Bank istraživanja

Pozitivan utjecaj na kretnja BDP-a u 2019. trebali bi imati prije svega nastavak rasta eurozone i daljnja trgovinska integracije Hrvatske. Od ostalih faktora Stojić je izdvojio rast prihoda od turizma, življu građevinsku aktivnost, snažnu osobnu potrošnju te investicije iz EU fondova.

Prema njegovoj prognozi, rekordni prihodi od turizma te snažniji priljev sredstava iz EU fondova rezultirat će viškom u platnoj bilanci iznad dva posto BDP-a u 2019. godini, a nakon gotovo tri posto BDP-a ove godine.

“Snažan pad inozemnog duga i niže potrebe za zaduživanjem nakon otpisa duga Agrokoru, snažnija vanjska pozicija banaka te inozemno razduživanje uz solidan priljev inozemnih izravnih i portfeljnih investicija rezultirat će daljnjim poboljšanjem neto inozemne investicijske pozicije”, kaže Stojić i dodaje da bi javni dug iduće godine mogao pasti na oko 70 posto BDP-a. A sve to otvara put za rast kreditnog rejtinga, zaključuje Stojić.