šefovi
Izvor: Pixabay

Neupitni aksiom svih koncerna svijeta jest – dobit. Dakle novac koji će doći u džep vlasnika: dioničara i investitora. Ali sad su šefovi uprava niza američkih koncerna zajednički taj aksiom barem relativizirali, piše DW u tekstu naslovljenom “Jesu li šefovi američkih koncerna postali – revolucionari?”. Povod je “Izjava o cilju jedne tvrtke” koju su početkom ovog tjedna objavili čelnici najvećih američkih koncerna, okupljenih u organizaciji Business Roundtable, kojom propituju osnovno pravilo njihovog djelovanja – najprije treba misliti na vlasnike dionica i profit.

Tvrtke okupljene u Business Roundtable prema vlastitim navodima, zapošljavaju oko 15 milijuna ljudi i svi zajedno ostvaruju godišnji promet od oko sedam bilijuna (7.000 milijardi) američkih dolara. Šef Applea Tim Cook, osnivač Amazona Jeff Bezos, predsjednici uprava niza banaka i fondova – svi su oni članovi Business Roundtable, organizacije za širenje utjecaja multinacionalnih američkih koncerna osnovane još 1972. Organizaciju se smatra “najtežom kategorijom” američke, čak i svjetske ekonomije, a njezin aktualni predsjednik je Jamie Dimon, CEO JP Morgan Bank.

Izjava koja izaziva čuđenje

Dugo vremena se uopće nije dovodilo u pitanje osnovno pravilo njihovog djelovanja: Shareholder first, najprije treba misliti na vlasnike dionica. Ali početkom ovog tjedna je upravo ova organizacija aktualizirala svoju “Izjavu o cilju jedne tvrtke” – i sada je dosta onih koji trljaju oči od čuđenja, piše DW.

“Znamo da se mnogi Amerikanci muče”, piše Jamie Dimon. “Previše često se težak rad ne nagrađuje i ne čini se dovoljno da se radnici mogu prilagoditi velikoj brzini promjena u gospodarstvu.” Ali uspjeh čitavog gospodarskog sustava se i temelji na tome da svi imaju korist od rasta. Ako to koncerni ne shvaćaju i ignoriraju, onda se “postavlja opravdano pitanje o ulozi velikih poslodavaca u našem društvu.”

Dioničari – na posljednjem mjestu

“Dijelimo načelnu obvezu prema svim sudionicima”, piše u izjavi. Redom ih navode: kupci, zaposlenici “koje treba fer plaćati”, dobavljači s kojima se treba odnositi “i fer i etički”. Zatim zajednice “čiji okoliš treba štititi obnovljivim tehnologijama” i tek na petom mjestu se u tekstu spominju i dioničari kojima se obećava “transparentnost i pošteni dijalog”.

“Svi ti sudionici su važni”, piše u tekstu kojeg je potpisalo 181 šefova američkih koncerna i kojim se obvezuju sa svim dionicima podijeliti vrijednosti.

DW podsjeća da je ideolog aksioma o “dioničarima na prvom mjestu” Milton Friedman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i gorljivi zagovornik neoliberalizma kakvog danas i previše dobro poznajemo. Milton Friedman se smatra prorokom neoliberalizma kakvog danas poznajemo: država nema što tražiti u poslovanju, socijalna skrb je samo pomoć lijenčinama. Samo novac i sami koncerni – i njihovi vlasnici mogu jamčiti gospodarski rast.

Kritičara tog “Friedmanovog aksioma” nikad nije nedostajalo, premda se rijetko čulo od još aktivnih predsjednika uprava. Tako je i Jack Welch izjavio kako je, “ako se točno uzme, Shareholder Value najblesavija ideja na svijetu”. Jer tu se uprava koncentrira isključivo na godišnju dobit koju će predočiti dioničarima na skupštini (i ubrati lijepu premiju zbog postignutog). Poslije toga može doći i potop: okoliš, zaposleni, čak i investicije uopće – to je sve manje važno nego steći dobit. Ali to je Welch rekao tek 2006., dakle pet godina nakon što je napustio položaj predsjednika uprave General Electric kojeg je punih dvadeset godina vodio upravo tako da je na prvom mjestu mislio na dioničare i investitore.

Treba li im vjerovati?

To je načelo koje su učili na sveučilištima, ali i koje vlastitim srcem podržava mnoštvo direktora ove lobističke skupine. Jedino u doba krize su spremni na sitne ustupke: tako se početkom devedesetih čulo u priopćenju Business Roundtable čulo kako koncerni “trebaju služiti dioničarima, ali i ukupnom društvu”.

Od kada je objavljeno ovo priopćenje udruge Business Roundtable, ne prestaju komentari niti propitivanja što bi to trebalo značiti i što će to promijeniti.

“Riječi ne koštaju ništa. Veliko je pitanje, kako će šefovi reagirati kad poslovi ne budu išli tako dobro, ali dioničari i dalje budu tražiti svoje visoke dividende”, izjavio je za agenciju AP profesor Sveučilišta Cornell u državi New York, Adam Seth Litwin.

I Florian Wettstein, direktor Instituta za ekonomsku etiku Sveučilišta St. Gallen smatra kako je “ova otvorena kritika na doktrinu primata dioničarima u toj izjavi nešto izuzetno”, ali i dodaje kako je sama izjava “prilično usko sročena i ne osobito napredna.”

“Socijalni indeks” u završnom računu?

No i profesor Wettstein tu želi ipak ostati optimističan: “Tu izjavu ne treba tumačiti izolirano, nego u svjetlu dugoročne, široke promjene očekivanja društva o tome, koje su zadaće nekog koncerna.” Utoliko i on smatra kako bi taj tekst “doista mogao biti pozitivan signal.”

No čak i ako se povjeruje dobrim namjerama predsjednika uprava najvećih američkih koncerna, kako će bilo tko vidjeti drže li se oni toga? Nema tog koncerna koji se na svojim internetskim stranicama na prvom mjestu hvali svojom “odgovornošću” prema okolišu i prirodi iako oko njihovih pogona zbog njih i njihove dobiti vladala pustoš. Dapače, čak i investitori koji i žele da se koncerni kod kojih ulažu novac drže određenih etičkih normi, to neće vidjeti iz poslovnih knjiga i bilance koncerna, piše DW.

Pročitajte i ovo:
Horvat najavio radikalan zaokret u pristupu održivom razvoju