školarina
Foto: Pixabay

Kada je sredinom 2012., u jeku krize i rekordne nezaposlenosti, osobito mladih, tadašnja SDP-ova Vlada mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), proširila na sve mlade prijavljene na burzi, uvjeravala je javnost da će to mladima omogućiti lakše zapošljavanje. Iva Tomić i Ivan Žilić s Ekonomskog instituta, Zagreb, šest godina nakon početka primjene SOR-a proveli su istraživanje o učincima te mjere na tržište rada i dokazali da je ona donijela više štete nego koristi.

Kao što je poznato, stručno osposobljavanje honoriralo se s 200 eura mjesečno i trajalo je godinu dana. No, SOR, jedna od najraširenijih mjera zapošljavanja, ne samo da nije povećala zaposlenost mladih, nego ih je gurnula u još veću neaktivnost i bijeg s tržišta rada.

Pale i zaposlenost i plaće

Osim toga, SOR je doveo do pada plaća ne samo mladih radnika koji su prvi put dobili posao, bez obzira jesu li ili ne bili obuhvaćeni mjerom stručnog zapošljavanja, nego i starijih zaposlenika. Ukupni pad plaća do kraja 2016. iznosio je više od devet posto, utvrdili su Tomić i Žilić.

“Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa imalo je puno širi učinak na tržište rada od učinka samo na one koje su sudjelovali u mjeri. Jedan od mogućih posljedica SOR-a je povećanje udjela prekarnog rada po kojem smo i onako rekorderi u EU, pogotovo mladih do 29 godina starosti. Rekorderi smo i po iseljavanju mladih. Tek bi trebalo istražiti koliko je točno rad za 200 eura mjesečno utjecao na iseljavanje, ali da je to bio značajan poticaj ne treba sumnjati”, kaže Iva Tomić.

>> Mladi radnici sve manje lojalni poslodavcima, kako ih zadržati

Tomić i Žilić tumače kako je u proteklih šest godina došlo do značajno povećanja neaktivnosti mladih, odnosno do njihovog povlačenja s tržišta rada jer su postali obeshrabreni i apatični.

Visokoobrazovane žene najviše pogođene

“Od 2014. plaće zaposlenika starijih od 30 godina počele su rasti, a mladih ne. Naprotiv, za dobnu skupinu od 18 do 29 godina plaće su pale za pet posto. Pad plaća osobito je bio značajan za žene i nije pogodio samo one koji su bili obuhvaćeni mjerama SOR-a nego i one koji su već bili zaposleni”, pojašnjava Tomić uzroke koji su doveli do obeshrabrenosti i apatičnosti mladih.

Prije nego što je tadašnji ministar rada Mirando Mrsić SOR proširio na sve mlade, stručno osposobljavanje bilo je usmjereno na one koji su morali polagati obrtničke, državne i stručne ispite. U međuvremenu je SOR postao glavna mjera poticanja zapošljavanje, da bi u 2016. obuhvatio čak 50 posto svih mjera HZZ-a na koje se trošilo 65 posto svih sredstava.

SOR
Iva Tomić predstavlja rezultate istraživanja o učincima SOR-a / Izvor: EIZG

“Iako na burzi 70 posto svih prijavljenih ima srednju stručnu spremu, velika većina korisnika SOR-a su visokoobrazovani, najčešće žene. Možemo spekulirati o razlozima zbog kojih su žene dominanto upućivane na stručno osposobljavanje, ali vjerojatno je to povezano sa sektorima u kojima se ta mjera najviše koristila. Radi se o javnoj upravi, obrazovanju, zdravstvu, znanosti, dakle o sektorima u kojima dominiraju žene”, kaže Tomić.

Dodaje kako je SOR najčešće koristio javni sektor, dakle država koja je nametnula zabranu zapošljavanja u javnom sektoru, dok je privatni sektor u toj mjeri sudjelovao s 30 posto.

Hrvatski paradoks: HZZ najveći korisnik SOR-a

Paradoksalno, jedan od najvećih korisnika SOR-a bio je upravo Hrvatski zavod za zapošljavanje, kaže Danijel Nestić (EIZG). HZZ je za tom mjerom posegnuo nakon što su iz EU fondova počela pritjecati sredstva za aktivne mjere zapošljavanja, pa su i sami, kažu u HZZ-u, trebali povećati broj vlastitih zaposlenika koji će provoditi te mjere.

Ante Lončar, ravnatelj HZZ-a, ističe kako njihove interne analize također pokazuju da mjera SOR-a nije dobro pogođena te se zato smanjuje njezino korištenje. Umjesto SOR-a sve više se koristi poticanje pripravništva, a ide se i za ukidanjem ograničavanja zapošljavanja u javnom sektoru, najavljuje Lončar.

Prema podacima HZZ-a, ove je godine mjerom SOR-a obuhvaćeno 3.000 osoba, a financiranjem pripravništva tek 300. Do kraja godine odnos u korištenju tih mjera trebao bi se značajno promijeniti budući da se planiraju potpore za 2.200 pripravnika u zdravstvu i oko 300 u socijalnoj skrbi, kažu u HZZ-u.

“Sve aktivne mjere zapošljavanja su promašene u načinu provedbe jer nisu usmjerene na konkretne osobe, niti su bile fokusirane na skupine za koje je velika vjerojatnost da će ostati nezaposlene. Visokoobrazovani ne spadaju u tu skupinu, a upravo su oni najčešće bili obuhvaćeni SOR-om”, ističe Žilić.

Osim toga, problem zapošljavanja mladih bio bi puno bolje riješen da je silan novac koji se potrošio na sveobuhvatne mjere zapošljavanja bio usmjeren u dodatno obrazovanje i obrazovanje općenito, zaključuju Tomić i Žilić.

Pročitajte i ovo:
Ministarstvo rada najavilo dodatne mjere zapošljavanja u IT sektoru