umirovljenika
Foto: Pixabay

Novo izvješće Eurostata razotkrilo je porast broja umirovljenika u Europskoj uniji kojima prijeti siromaštvo. Umirovljenici su najugroženiji u baltičkim zemljama, a Hrvatska je u samom vrhu – na 5. mjestu od 28 članica. Riziku siromaštva u Hrvatskoj je izložen svaki četvrti umirovljenik.

Stopa umirovljenika kojima prijeti rizik siromaštva u Uniji raste od 2013. i sada se već može govoriti o dugoročno zabrinjavajućem trendu. Prije pet godina 12,6 posto EU umirovljenika bilo je ugroženo siromaštvom, u 2017. stopa se već popela na 14,2 posto.

Stanje je najgore u Estoniji, u kojoj je stopa rizika od siromaštva dostigla čak 46 posto. Zemlje izrazito visokog rizika su i Latvija (44 posto), Litva (37 posto) i Bugarska (32 posto).

U Hrvatskoj svaki četvrti umirovljenik ugrožen siromaštvom

U Hrvatskoj u riziku od siromaštva živi 24,5 posto umirovljenika, prema podacima najnovijim podacima Eurostata koji se odnose na 2017. godinu. Udjel siromašnih umirovljenika tako se vratio na stopu iz 2010. godine, čak ga je premašio za 0,1 postotnih bodova i dosegnuo neslavni rekord. Od 2010., naime, stopa rizika od siromaštva postupno je padala sve do 2013., kada je pala na najniže razine i iznosila 18,4 posto.

umirovljenika
Izvor: Eurostat

Alarmantan je podatak da je stopa siromaštva umirovljenika u Hrvatskoj eksplodirala u 2017., kada je narasla za 2,7 postotnih bodova u odnosu na 2016. godinu. To je druga najveća stopa rasta rizika od siromaštva u EU – osim Hrvatske rast za 2,7 postotnih bodova imala je Češka, dok je u Litvi stopa siromašnih umirovljenika skočila za 6,1 postotnih bodova.

Riziku siromaštva više su izložene žene – u Hrvatskoj je stopa siromaštvom ugroženih umirovljenica za gotovo pet postotnih bodova viša od stope rizika siromaštva koja pogađa umirovljenike, što je dvostruko više od prosječne stope na razini cijele EU.

Velike razlike u visinama mirovina

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna mirovina isplaćena u prosincu 2018. godine iznosila je 2.406 kuna, u njezin udjel u prosječnoj plaći iznosio je tek 38,4 posto.

umirovljenika
Izvor: HZMO

No, detaljniji analitički podaci HZMO-a otkrivaju velike razlike u visinama mirovina. Mirovine bivših političara tako su gotovo sedam puta više od najnižih mirovina. Najviša mirovina iznosi 10.525 kuna (68 posto više od prosječne neto plaće isplaćene za studeni 2018.), koliko prima 533 umirovljenika, bivših zastupnika, članova vlade, ustavnih sudaca i državnih revizora.

Najniže mirovine pak prima gotovo 250.000 umirovljenika, mahom bivših radnika koji zarađivali minimalnu plaću ili su plaćali mirovinske doprinose na minimalnu osnovicu (obrtnici i poljoprivrednici). Najniža prosječna mirovina u prosincu 2018. iznosila je tek 1.565 kuna, odnosno oko 25 posto prosječne neto plaće.

Pročitajte i ovo:
Želite raditi u mirovini? Saznajte uvjete i koji poslovi se nude