turske krize
Turski predsjednik Erdogan / Foto: Pixabay

Nisu prošla ni četiri dana od kada je Trump u svom poznatom stilu objavio tweet kojim je objavio da SAD udvostručuju carine na čelik i aluminij iz Turske, a svijet se trese zbog mogućnosti nove ekonomske krize za koju još nitko nije siguran koliko bi opsežna i duboka mogla biti. Turska ekonomija nije u problemu od jučer, ali ju je Trump gurnuo preko ruba. S kakvim posljedicama, tek treba vidjeti.

U prvom valu kriza se prelijeva na tržišta u razvoju, ali u opasnosti je i EU zbog izloženosti njezinog bankarskog sektora Turskoj, pišu strani mediji. Snažan pad vrijednosti turske valute povlači za sobom i slabljenje eura u odnosu na američki dolar. Zbog toga jača zabrinutost unutar EU, osobito u zemljama koje imaju snažnije gospodarske odnose s Turskom i bankama u čijoj je valutnoj strukturi jače zastupljena lira.

UniCredit među izloženijim bankama

Radi se prije svega o španjolskoj BBVA, francuskoj BNP Paribas banci i talijanskoj UniCredit, vlasnici Zabe, našoj najvećoj banci. Osim što te banke imaju značajne operacije u Turskoj, više od trećine kredita turskih banaka je u stranim valutama, prije svega u američkom dolaru, što će stvarati poteškoće tvrtkama pri otplati dugova. Turska je, poslije Kine i Meksika, treća po veličini dolarskog duga, dolar jača još od travnja ove godine.

Osim toga, povećanje kamatnih stopa u SAD-u, gdje se očekuje da američka središnja banka poveća kamate osmi put od rujna 2015., povećao je pritisak na tržišta u razvoju koja domaćom valutom moraju otplaćivati dug izražen u dolarima, piše marketwatch.com.

Prema Institutu za međunarodne financije Turske godišnje potrebe za vanjskim zaduživanjem, što uključuje manjak u proračunu te refinanciranje starog duga, iznosi oko 218 milijardi USD. Ova brojka mogla bi porasti do 240 milijardi, što čini 28 posto BDP-a. Više od pola tog duga je iskazano u dolarima, pa analitičari već dugo špekuliraju da bi Turska, uz Argentinu, mogla biti prva koje će se ove jeseni ekonomski urušiti i potaknuti domino efekt među zemljama u razvoju.

U slučajevima u kojima se sada nalazi Turska, rastu naime troškovi novog zaduživanja što dodatno otežava dužničke probleme.

Moguć pritisak na turizam, tekstilnu industriju, cestovni promet…

“Ocjenjujemo da u ovom trenutku u Hrvatskoj još nema potrebe za većom zabrinutošću, ali se svakako situacija s turskim gospodarstvom i turskom valutom mora pozornije pratiti i uvažavati”, ocjenjuju u Sektoru za financijske institucije i ekonomske analize HGK.

Na naš upit o rizicima kojima je izložena Hrvatska zbog krize u Turskoj, u Komori su nam kazali da Hrvatska zbog slabljenja vrijednosti turske lire može trpjeti izravne učinke preko gospodarske razmjene, ali i neizravne u slučaju daljnjeg slabljenja eura u kojem obavljamo većinu transakcija i zaduživanja.

U robnoj razmjeni s Turskom Hrvatska ima stalan deficit, što Hrvatsku u uvjetima slabljenja turske lire stavlja u nepovoljniji položaj jer sužava prostor za smanjivanje deficita.

“U svakom slučaju, slabljenje turske lire utjecat će na robnu razmjenu Hrvatske i Turske”, kažu u HGK. Preciziraju da je nekoliko sektora domaće industrije koji bi mogli biti snažnije pogođeni. Prije svega tu je turizam. Slabljenje lire, ako se trendovi nastave, povećat će, naime, konkurentnost turskog turizma u odnosu na hrvatski.

Pod pritiskom bi se mogli naći i domaća tekstilna industrija zbog nižih cijena turske odjeće. Indirektno, Hrvatska bi mogla osjetiti i poremećaje u trgovini između Turske i EU kroz smanjenje cestovnog transporta. Turska, naime, već nekoliko godina povećava razmjenu s EU iz koje uvozi oko 38 posto ukupne vrijednosti svog uvoza, a znatan dio transporta odvija se cestovnim prijevozom.

Solarni paneli najvažniji hrvatski izvozni proizvod u Tursku

U HGK ističu i da je u posljednje tri godine primjetan trend povećanja robne razmjene: Lani je vrijednost robnog izvoza u Tursku premašila 152 milijuna eura, što je 1,1 posto ukupnog robnog izvoza Hrvatske. Robni uvoz iz Turske iznosio je gotovo 282 milijuna eura, odnosno 1,3 posto hrvatskog robnog uvoza.

turske krize
Najveći dio hrvatskog izvoza u Tursku čine solarni paneli / Foto: Pixabay

Najveći dio izvoza Hrvatske u Tursku čine foto osjetljivi poluvodički elementi (točnije solarni paneli), otpaci od željeza i čelika, urea, butan te kombajni za žetvu i vršidbu. Ti su proizvodi su u 2017. godini činili 66 posto ukupne vrijednosti izvoza prema Turskoj, navode u HGK.

Preciziraju da je Hrvatska u posljednje tri godine najviše povećala izvoz solarnih panela, dok je iz Turske u prošloj godini najviše uvezla žensku odjeću, televizore, motorna vozila za transport roba i putnika te hladnjake, zamrzivače i ostale kućne uređaje.

“Najveći utjecaj na povećanje uvoza u godinama nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji imao je uvoz ženske odjeće, motornih vozila za prijevoz deset i više putnika te osobnih vozila, čime se Hrvatska pridružila europskim trendovima povećanog uvoza automobila iz Turske”, kazali su nam u HGK dodajući kako je sasvim jasno da kolebanje tečaja turske valute utječe na cijenu (konkurentnost) turskih proizvoda u nas i hrvatskih proizvoda u Turskoj.

Tehnički, slabljenje nacionalne valute čini izvoz zemlje konkurentnijim na svjetskom tržištu, pa bi turski proizvodi trebali biti jeftiniji ne samo u Hrvatskoj, nego i na ostalim tržištima. No, strani analitičari upozoravaju da je za Tursku tečaj eura prema dolaru također važan, radi trgovine Turske s EU, što je obično obračunano u dolarima, kao i turski uvoz. To znači da što je euro slabiji Turska dobiva manje za svoje izvezene robe, a uvozna roba je skuplja, tumače analitičari Marketwatcha složenost situacije u kojoj se našla Turska.