Bjelovar
Vuk Vuković; Prvi plan

Predviđati budućnost ne samo da je izuzetno teško, već je i vrlo nezahvalno. Netočne i potpuno promašene predikcije podložene su ismijavanju, gubitku kredibiliteta, te vrlo često i lošim poslovnim odlukama. Štoviše, promašaji prognoza trendova u tehnologiji i biznisu mogu imati puno teže posljedice od promašenih ekonomskih ili političkih prognoza.

Primjerice, 1876. predsjednici uprava američke i britanske pošte izjavili su da telefon nikada neće biti ozbiljno sredstvo komunikacije koje bi ugrozilo poštu. Još je zanimljivija izjava predsjednika uprave Michigan Savings banke iz 1903., prilikom razmatranja investiranja u Fordovu tvornicu, da je automobil tek prolazna moda, ali da će konj zauvijek ostati glavno prijevozno sredstvo.

Inovacije prati skepsa

Svaku novu inovaciju karakterizirala je jednaka skepsa. Za televiziju se 1940-ih tvrdilo da će nakon šest mjeseci izgubiti sve gledatelje jer će ljudima dosaditi gledati u plastičnu kutiju svaku večer. Za mobitele se 1980-ih tvrdilo da nikada neće zamijeniti fiksne linije, a za Internet se 1995. tvrdilo da će vrlo brzo i spektakularno propasti.

Takvo mišljenje o Internetu se dijametralno promijenilo tokom dot-com buma 2001., gdje je tehno-optimizam generirao jednako šaljive predikcije kao i 60-ih godina kada se pričalo o kućnim robotima, letećim autima, te gradovima ispod mora i u svemiru. Nakon puknuća tog mjehura, već iduće godine ponovo su se davale katastrofične prognoze za sva poduzeća koja se bave novim tehnologijama.

Vladavina tehno-optimizma

Danas je smjer ponovo okrenut prema tehno-optimizmu. Svaki startup koji u sebi sadrži ključne riječi poput AI, machine learning, big data, blockchain ili robotics, može očekivati pozamašne investicije. Neki od tih startupova će bez sumnje propasti, no tokom perioda neograničenog bull-market optimizma investitore ionako previše ne zanimaju poslovni modeli i održivost financiranja određene tvrtke, već samo koliko su u koraku s tehnološkim trendovima.

robotima, tehnologija
Foto: Fotolia

AR revolucija

Nisu sva tehnološka predviđanja neostvariva ili promašena. Još uvijek nemamo leteće automobile, no imamo električne automobile koji se sami voze. Nemamo gradove ispod mora, ali bismo mogli uskoro kolonizirati Mars te imati gradove u svemiru. Nemamo Skynet ili HAL 9000 iz popularnih SF filmova (što je svakako dobra stvar!), no imamo umjetnu inteligenciju (AI) koja se svake godine sve više i više razvija i uči.

Robote koji nam pomažu u kućanskim poslovima imamo u obliku automatskih robo-usisivača ili virtualnih asistenata (Amazon Alexa, Appleov Siri, Googleov Assistant ili Microsoft Cortana). Već danas možemo pričati s uređajima i davati im glasovne naredbe. Takvo što je do nedavno bilo zamislivo samo u SF filmovima.

Danas djeca od 10 godina znaju programirati. Hoće li ta djeca jednog dana raditi automatske poslove? Neće. Što će napraviti ako im zadamo automatski posao? Isprogramirat će robota da to napravi za njih. Obratite pažnju na STEM revoluciju u hrvatskim školama.

Uskoro nam čak ni glasovni odgovori uređaja neće biti dovoljni već ćemo tražiti i vizualne podražaje, što otvara mogućnost za proširenu stvarnost (augmented reality; AR). AR ne stvara novu, virtualnu stvarnost nego tek proširuje postojeću. Primjerice, kada kupujete odjeću online AR omogućuje da vizualizirate kako će to odijelo ili haljina stajati na vama ili nekome za koga kupujete. Čitava trgovina i iskustvo shoppinga moglo bi se uskoro u potpunosti preseliti online.

Bit će moguće pratiti sportske utakmice s kauča i pritom dobiti jednaki doživljaj kao da smo na stadionu. Sportski klubovi mogli bi uvesti jeftine karte za milijune gledatelja širom svijeta koji bi im virtualno bili prisutni na stadionu i tako dramatično povećati zaradu po utakmici.

Osim shoppinga i sporta, AR revolucija mogla bi korjenito promijeniti čak i industrije turizma i putovanja.

Blockchain i kriptovalute

Plaćanje svih tih novih usluga također bi se vrlo brzo moglo revolucionarno promijeniti. Blockchain tehnologija predstavlja do sada najozbiljniju prijetnju bankarstvu i uopće percepciji novca. Kriptovalute temeljene na blockchainu ne samo da bi mogle zamijeniti centralizirani bankarski sustav plaćanja, već bi mogle istisnuti iz upotrebe i sami papirnati novac. Time bi uloga središnjih banaka u kreiranju novca i monetarne politike bila dramatično limitirana.

Kako blockchain mijenja poslovne modele poduzeća
U Tehnoparku na Velesajmu svaki treći dan novi proizvod

Procjenjuje se da će banke već do 2020. tretirati kriptovalute kao tradicionalne valute, dok bi dolazak kvantnih kompjutera (quantum computing) za nekoliko godina trebao čitav proces učiniti puno više energetski isplativijim.

Kupci i prodavači bez posrednika

No, blockchain ima puno širu primjenu od kriptovaluta. Blockchain nudi decentralizaciju svega što možemo zamisliti, eliminiranje bilo kakvih posrednika između kupaca i prodavača, i sve to uz puno veću sigurnost i transparentnost. Primjerice kupnja imovine poput kuće ili automobila trenutno je podržana ugovorom o vlasništvu koji se pohranjuje u centraliziranom sustavu u državnom vlasništvu.

Postojanjem tzv. pametnih ugovora koje omogućuje blockchain tehnologija, centralizirani sustav nije potreban jer svaki korisnik ima vlastitu glavnu knjigu (ledger) unutar koje se bilježe sve transakcije koje su ikada napravljene za određenu imovinu.

Sigurnost se jamči činjenicom da su podaci raspršeni na desetke tisuća korisnika. Da bi se hakiralo sustav potrebno je hakirati većinu čvorova u mreži, što je praktički nemoguće pogotovo ako broj korisnika nastavi kontinuirano rasti.

tehnologija, robotima
Foto: Pixabay

Što donosi IoT i 5G Internet

Idući uzbudljivi trend je daljnje proširenje AI tehnologije u Internet stvari (Internet of Things) te nadolazeći hiper brzi 5G Internet. Proces za koji nam danas treba nekoliko minuta trajat će par sekundi, za što nam treba sat vremena, trajat će par minuta. Takva hiper brzina interneta omogućit će da sve bude povezano. Prednost 5G-a je da koristi milimetarski val koji omogućuje vrlo male antene unutar svakog uređaja koje su istovremeno iznimno energetski učinkovite.

Drugim riječima, sve oko nas će biti prilagodljivo da bude spojeno na Internet, bez limita na tip uređaja koji će biti online. Procjena je da će do 2020. čak 75 milijardi uređaja širom svijeta biti spojeno na Internet, od čega čak pola milijarde automobila.

Uređaji koji razgovaraju s nama bit će sve pametniji i pametniji u prepoznavanju naših potrošačkih navika, što otvara gomilu mogućnosti tvrtkama da preko podataka koje skupljaju takvi uređaji reklamiraju svoje proizvode i usluge, odnosno da nas suptilno potaknu da kupimo baš njihov proizvod u trenutku kada nam najviše treba.

Zaštita privatnosti

Ako se bojimo za privatnost i činjenice da za pristup podacima ovisimo o gatekeeperima (onima koji su proizveli te uređaje: Amazon, Google, Apple, Samsung, itd.), uskoro ćemo imati i BIoT – blockchain Internet of Things. Digitalni zapisi će se stvarati na tisućama kompjutora, što će značiti da će ih biti puno teže hakirati.

Osim toga, BIoT će olakšati kompanijama planiranje čitavog supply chaina jer će pristup podacima biti u realnom vremenu preko senzora na brojnim uređajima: na proizvodima da možemo pratiti kako ih kupci koriste i kako im možemo poboljšati iskustvo korištenja proizvoda, te na kamionima i brodovima da možemo pratiti koliko brzo naše isporuke prolaze distribucijski lanac. I sve to uz veliku dozu online sigurnosti.

tehnologija, robotima
Foto: Fotolia

Gomilanje podataka

Nastavno na to idući trend na kojeg valja obratiti pažnju jest hiperprodukcija podataka – sve što radimo, od dopisivanja preko messengera i slanja e-mailova, do kupovina u dućanu i vožnje, ostavlja za sobom digitalni trag, što posljedično generira gomilu podataka svakodnevno za svaku osobu. Uz eksploziju podataka i nezaustavljivi big data trend pojavila se uzrečica: “data is the new oil”, odnosno “podaci su nova nafta”. Iako zvuči interesantno, nije nužno točno. Za razliku od nafte koju kompletnu iskoristimo ogromna većina podataka je bezvrijedna.

Trend kojega jako veliki broj poduzeća slijedi je da gomilâ podatke nadajući se potencijalnom akumulirajućem efektu iz kojega će po inerciji ta gomila podataka generirati dodanu vrijednost za tvrtku. Neće nužno. Ne ako se iz tih podataka ne bude znalo vaditi ono što vrijedi i što je doista bitno. Tu leži potencijal za poduzeća koji njihovi CFO-ovi mogu izvući.

Praćenje kupaca u realnom vremenu

Moderni CFO, opremljen konkretnim analitičkim alatima, može za svoje poduzeće izvući upravo one podatke koji mu omogućuju točnu procjenu da li se neki investicijski projekt isplati ili ne, da li akcije/kampanje koje poduzeće provodi idu u dobrom smjeru, da li je dobro identificiran rizik, jesu li predviđanja poslovnog okruženja bila točna, itd.

Primjerice, koristeći razne deep learning algoritme moguće je u realnom vremenu izvući podatke koji nam trebaju o svakom korisniku, odnosno razaznati tzv. garbage, dakle nebitne podatke, od onih koji su bitni. Radi se naprosto o prepoznavanju uzoraka ponašanja potrošača. Kada kupac koristi određeni proizvod, koristi li ga ispravno, kada ga najčešće kupuje te u kojim kombinacijama?

Praćenje aktivnosti kupaca u realnom vremenu će dodatno biti osnaženo s vrlo malim troškom eksperimentalnih testova i potvrda točnosti odluka i preciznosti zaključaka. Poduzeća koja budu opstala u bliskoj budućnosti će morati imati data laboratorij za testiranje svih svojih planova i akcija u realnom vremenu.

robotima, tehnologija
Foto: Fotolia

Automatizacija poslova

Konačno, automatizacija poslova je neminovan trend koji predstavlja tipičnu kreativnu destrukciju na tržištu rada. Uništit će puno poslova (predviđa se da će u idućih 10 godina nestati oko 50 posto poslova koje sada radimo zbog automatizacije), ali će stvoriti nove mogućnosti.

Često nam nije uvijek jasno koji će to novi poslovi zamijeniti stare jer si uvijek postavljamo pitanje što će se dogoditi s ljudima čiji poslovi nestaju. No, baš kao što ljudima koji su radili u poljima prije prve industrijske revolucije nije bilo jasno što će oni raditi ako mašine budu obavljale većinu njihova posla, ili radnicima u manufakturama koji su se borili protiv strojeva koji su brže proizvodili, tako ni danas ne znamo koje će se novi poslovi pojaviti nakon što automatizacija zatvori polovicu postojećih radnih mjesta.

No, poanta je da se promjenom generacija mijenjaju se i interesi i vještine ljudi.

Obratite pažnju na STEM revoluciju u hrvatskim školama. Moja generacija u osnovnim školama u pravilu nije imala informatiku, dok se u srednjoj školi svodila na nekoliko naredbi u excelu i igranje igrica ostatak sata. Danas djeca od 10 godina znaju programirati. Hoće li ta djeca jednog dana raditi automatske poslove? Neće. Što će napraviti ako im zadamo automatski posao? Isprogramirat će robota da to napravi za njih.

* Autor je direktor i suosnivač firme Oraclum Intelligence Systems Ltd koja koristi snagu društvenih mreža, big date i machine learninga za predviđanje ishoda izbora i otkrivanja obrazaca ponašanja potrošača. Doktorand je na Sveučilištu u Oxfordu i asistent na Oxfordovom Q-Step centru za kvantitativne društvene znanosti.