HZMO
Foto: Fotolia

Nezaposlenost na razini Europske unije pala je na najniže razine u desetak godina, a Hrvatska je već devet mjeseci među zemljama s najvećim padom. Veći pad nezaposlenosti imao je samo Cipar. Prema Eurostatu, nezaposlenost je u Hrvatskoj u srpnju pala na 8,8 posto, što je tek dva postotna boda više od registrirane nezaposlenosti na razini cijele Unije.

I prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje broj nezaposlenih osoba prijavljenih na burzi drastično je pao u ovoj godini – godišnji pad iznosi više od 20 posto, mjereno na mjesečnoj razini. Krajem srpnja bilo je registrirano 136 tisuća nezaposlenih.

“Radi se o rekordno niskoj brojci još od kolovoza 1989. godine”, kaže Iva Tomić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Iseljavanje i aktivne mjere zapošljavanja ispraznile burzu

Naoko se radi o sjajnim rezultatima, kada ne bi bilo druge strane medalje: zaposlenost se sporo oporavlja, a broj zaposlenih još uvijek je daleko manji nego što je to bilo u 2008. Lani je u odnosu na 2016. stopa zaposlenosti povećana samo 2,2 posto, ove je godine, napominje Tomić, zapošljavanje bilo znatno manje izraženo, ili je, prema privremenim podacima DZS-a, čak stagniralo.

>> Šest godina SOR-a: Rad za 200 eura srušio tržište, mladi odgovorili bijegom

“Uzroke pad nezaposlenosti stoga treba tražiti drugdje. Nastavak emigracije, demografska kretanja i aktivne politike na tržištu rada (koje je koristilo gotovo 50 tisuća nezaposlenih u prvih sedam mjeseci 2018. godine), koje sve dovode do nedostatka radne snage, vjerojatno su glavni “krivci” drastičnog pada nezaposlenosti”, tumači Tomić.

Poslodavci najavili manje radnih mjesta

Prema recentnom istraživanju ManpowerGroup, hrvatski poslodavci do kraja ove godine planiraju još manje zapošljavati nego u trećem kvartalu. Njihove prognoze govore da bi u zadnja tri mjeseca 2018. neto zapošljavanje moglo pasti za čak 17 postotnih bodova u odnosu na treći kvartal.

Osobito su mali poduzetnici, koji su lani otvorili najviše radnih mjesta, oprezni u najavama novog zapošljavanja, na što je vjerojatno utjecala i neizvjesnost oko troškova rada u sljedećoj godini, prije svega moguće povećanje osnovice doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

“Kako bi stabilizirala hrvatsko tržište rada, Vlada bi trebala prihvatiti cjeloviti novi paket fiskalnih i parafiskalnih politika i poduzetnicima što više olakšati procese zapošljavanja novih zaposlenika”, smatra Nebojša Biškup, direktor tvrtke Manpower Hrvatska.

tržište rada
Foto: Fotolia

Smanjuje se potražnja za radnicima

I OVI indeks, kojim Ekonomski institut, Zagreb detektira potražnju za radnicima, pokazuje da se tržište rada “hladi” još od svibnja. Istina, OVI pokazuje da je oglašenih radnih mjesta u prošlom mjesecu bilo oko 17 posto više nego kolovozu lani, ali analitičari ne očekuju da će potražnja za radnicima nastaviti rasti po stopama koje su obilježile 2017.

“Rast potražnje za radom, unatoč usporavanju rasta u posljednjih nekoliko mjeseci, značajno nadmašuje pretkriznu razinu, ali broj zaposlenih još uvijek je daleko manji nego što je to bilo u 2008. Sve to ukazuje na određenu neusklađenost između ponude i potražnje na tržištu rada, odnosno na nedostatak potrebnih radnika koje poslodavci traže”, tumači Tomić.

Velike promjene i u traženim zanimanjima

Zanimljivo je, međutim, da je potražnja za programerima, strojarima, kuharima i turističkim djelatnicima, koji su slovili kao najtraženija zanimanja, značajno opala. U proteklih godinu dana broj oglašenih radnih mjesta za ta zanimanja smanjio se za 12,7 posto, za strojare čak 25 posto, pokazuje OVI indeks.

Prema istom indeksu, najveće šanse za zapošljavanje imali su liječnici, stomatolozi, proizvodni radnici i dizajneri. Na peto mjesto najtraženijih, umjesto programera zasjeli su knjigovođe. U kolovozu je bilo dvostruko više online oglasa za ta radna mjesta.

U naredna tri mjeseca poslodavci će, prema anketi ManpowerGroupe, najviše radnika zapošljavati radnike u proizvodnji, dok će za ugostiteljske i turističke radnike biti najmanje posla.

Pročitajte i ovo:
Osuđeni na prekarni rad
Ministarstvo rada najavilo dodatne mjere zapošljavanja u IT sektoru