ekonomskim slobodama
Foto: Pixabay

Ekonomske slobode Hrvatske stagniraju na 70 posto, no kako se na globalnoj razini ekonomska sloboda blago povećala, Hrvatska je na ljestvici 162 zemalja pala za dva mjesta – sa 73. u 2015. na 75. u 2016. godini, objavio je danas kanadski Fraser Institute u novom izvješću o ekonomskim slobodama u svijetu za 2018. godinu.

Izvješća Fraser Instituta odnose na razdoblja s dvogodišnjim odmakom, ali su važan pokazatelj o sposobnosti zemalja da se reformiraju i povećavaju ekonomske slobode.

Hrvatske rak rane: sudstvo i pravosuđe

TOP 10 zemalja prema ekonomskoj slobodi su Hong Kong, Singapur, Novi Zeland, Švicarska, Irska, Sjedinjene Američke Države, Gruzija, Mauricijus, Ujedinjena Kraljevina, Australija i Kanada.

Najmanje ekonomski slobodne zemlje su Venezuela, Libija, Argentina, Alžir, Sirija, Kongo, Srednjoafrička Republika, Angola, Gvineja Bisau i Sudan.

Hrvatskoj je blago smanjen broj bodova u području nepristranosti sudova, neovisnosti pravosuđa, korupcije i podmićivanja, zaštite vlasničkih prava, zakonske provedbe ugovora, povjerenja u policiju, poslovnih troškova zbog kriminala, inflacije, pregovora o kolektivnim ugovorima, regulacija o otpuštanju radnika, objavio je Centar za javne politike i ekonomske analize, partner Fraser Instituta.

S druge strane blago povećanje ekonomske slobode je zabilježeno u području olakšanja otpuštanja radnika zbog djelomične fleksibilizacije radnog zakonodavstva provedene u 2014), ubrzanja pokretanja poslovanja te uklanjanja zahtjeva kod licenciranja i dozvola (CEA podsjeća da se u posljednja dva navedena područja reforma tek počela provoditi).

Hrvatska u društvu Slovenije i Crne Gore

Po stupnju dosegnute ekonomske slobode (70 posto) Hrvatska je u društvu Slovenije i Crne Gore.

Slovačka je 53. sa 73 posto ekonomske slobode, Češka 30. sa 76 posto, Latvija 23. sa 77 posto, a Litva i Estonija dijele 13. mjesto sa 79 posto.

To znači da bi Hrvatska mogla dosegnuti Češku ako poboljša skor za tri postotna boda, odnosno Češku sa šest postotnih bodova. To znači da su zemlje poput Slovačke i Češke u barem nekoliko područja javnih politika bile ambicioznije u provedbi strukturnih reformi, objavila je CEA.

ekonomskim slobodama
Izvor: Fraser institut / Napomena: plavom bojom označene su ekonomski najslobodnije zemlje, zelenom 2. kvartil, narančastom 3. kvartil, a crvenom ekonomski najneslobodnije zemlje

Hrvatsko zaostajanje u rankingu je posljedica konkurencije među zemljama, a ne toliko drastične razlike u odnosu na navedene zemlje. To znači da Hrvatska ima šanse za značajan pomak uz ambiciozne mjerljive reforme koje su utemeljene i na Fraserovoj metodologiji za povećanje ekonomske slobode. Započeti reformski procesi se stoga trebaju ojačati i ubrzati, dok je potrebno donijeti i odluke o onim procesima koji još čekaju svoju agendu, piše CEA.

Efekti aktualnih reformi tek za dvije godine

Vezano uz Fraserovu metodologiju i njezine indikatore, analitičari CEA-e ističu da su tijekom 2016. – 2018. provedena određena reformska poboljšanja koja će zabilježiti povećanje ekonomske slobode tek 2021. ili 2022. godine.

Podsjećaju da je u području fiskalne slobode provedena umjerena porezna reforma koja je dohodak građana i obrtnika, odnosno dobit poduzeća u 2017. rasteretila za 2,5 milijarde kuna.

Tako je granični porez na dobit snižen s 20 na 18 posto, a efektivno je i niži zbog 12 posto za male poduzetnike do tri milijuna kuna godišnjih prihoda i poticaja za ulaganja.

Granični porez na dohodak snižen prvo s 45 na 40 posto, a potom na 36 posto. Ujedno su tri progresivne stope zamijenjene s dvije stope.

Tijekom 2018. je provedeno dodatno porezno rasterećenje od oko 1,1 milijarde kuna (zbog promjena u sustavu PDV-a i dohotka te oporezivanja nabave automobila), ali prema Fraserovoj metodologiji to ne utječe na povećanje ekonomske slobode.

Analitičari CEA-e podsjećaju među ostalim i na provedeno smanjenje administrativnih zahtjeva od prekomjernih birokratskih troškova te na liberalizaciju tržišta usluga.

Očekuju da će se efekti tih promjena tek vidjeti te da će se provedba započetih reformi moći cjelovito ocijeniti tek 2020. godine, objavio je CEA.