nekretnina
Foto: Pixabay

Hrvatska gospodarska komora prošli je tjedan objavila dvije analize koje, kada ih se promatra zajedno, ukazuju na svu dubinu problema neravnomjernog razvoja Hrvatske. Jedna se odnosi na demografske trendove, koji postaju sve veći ograničavajući faktor gospodarskoga rasta, a druga na gospodarsku snagu županija.

Istarska županija jedina je u Hrvatskoj koja istovremeno i ekonomski napreduje i povećava broj stanovnika. Vukovarsko-srijemska županija u 2018. ostvarila je najveći ekonomski napredak među svim županijama. To, međutim, još uvijek nije dovoljno da zaustavi veliko iseljavanje iz te županije

Negativni demografski trendovi su prisutni u svim županijama, u nekima su dosegnuli alarmantne razmjere. Rast broja stanovnika u posljednjih deset godina bilježe samo Grad Zagreb te Zadarska i Istarska županija.

 

Samo četiri županije ekonomski razvijenije od prosjeka

No, Grad Zagreb već godinama stagnira u svojoj ekonomskoj snazi, otkriva Indeks gospodarske snage županija kojeg je 2016. razvio HGK. Indeks objedinjuje najvažnije raspoložive ekonomske pokazatelje kroz njihov trogodišnji prosjek, uzima u obzir njihovu relativnu snagu pri određivanju konačnog pokazatelja te u konačnici pokazuje ukupni položaj pojedine županije u odnosu na nacionalni prosjek.

Prvi indeks gospodarske snage je pokazao da su 2016. samo Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija nalazile iznad prosjeka Hrvatske, dok je preostalih 18 županija bilo ispod prosjeka. Analitičari su upozorili da je to prije svega posljedica snažnog utjecaja Grada Zagreba na prosjek.

Indeks za 2018. pokazao je da prvi put prosjek ekonomske razvijenosti osim ovih tri prešla i četvrta županija – Varaždinska.

Zagreb ekonomski stagnira od 2016.

S obzirom na veličinu zagrebačkog gospodarstva Indeks HGK otkriva zabrinjavajuću stagnaciju Grada Zagreba: U 2016. godini Grad Zagreb je bio na 149,3 posto prosjeka, 2017. na 147,6 posto, a 2018. godini na 147,8 posto.

Sve ostale županije, koje spadaju u prvih pet najjačih, iz godine u godinu ekonomski jačaju. Istarska županija je tako sa 127,2 posto nacionalnog prosjeka iz 2016. došla na 129,3 posto, Primorsko-goranska županija sa 105,1 posto na 106,1 posto, Varaždinska s 96,2 posto na čak 102,9 posto. I napokon, Zagrebačka županija je s 92,5 posto nacionalnog prosjeka u 2016. lani došla na 97,2 posto i približava se nacionalnom prosjeku.

Istarska županija jedina je u Hrvatskoj koja istovremeno i ekonomski napreduje i povećava broj stanovnika. No, koliko je ‘bijela kuga’ razorna za Hrvatsku, vidi se i iz podataka o broju stanovnika u toj županiji: u Istri je 2008. živjelo 207.650 ljudi, a u 2017. (na koju se odnosi posljednji raspoloživi podatak) 208.229, što je samo 0,2 postotna boda više nego prije desetak godina.

Broj stanovnika Hrvatske, demografske projekcije do 2051.

rekorder

Vukovarsko-srijemska županija ekonomski napreduje, ali gubi stanovništvo

Posve je suprotan primjer Vukovarsko-srijemske županije, koja se uz Sisačko-moslavačku suočava s najvećim padom stanovništva (za 0,4 postotna boda). No, Vukovarsko-srijemska županija koja je lani doživjela najveću promjenu u ekonomskoj snazi, i to pozitivnu.

Kako ističu u HGK, ta je županija lani skočila za pet mjesta u odnosu na prethodnu godinu, zahvaljujući znatnom povećanju prihoda na inozemnom tržištu po zaposlenom. Po tom je pokazatelju ujedno zauzela najbolju poziciju u odnosu na prosjek Hrvatske, navodi se u analizi gospodarske snage županija.

Zagreb rekorder po rastu stanovništva

“Regionalni razvoj postaje izrazito bitan i kroz prizmu nepovoljnih demografskih trendova. Ostvarivanje umjereno dinamičnog rasta poput onog posljednjih godina nije dovoljno da bi se zaustavili trendovi starenja stanovništva, povećanja negativnog prirodnog prirasta i snažnih emigracija prisutnih posljednjih godina”, komentiraju u HGK.

No, Zagreb, kao što smo već naveli, ekonomski ne napreduje iako “usisava” stanovništvo iz ostalih dijelova Hrvatske. Podaci o demografskim kretanjima otkrili su ne samo da u Gradu Zagrebu živi gotovo svaki peti stanovnik Hrvatske (19,5 posto stanovništva), nego da je riječ o jedinoj kontinentalnoj županiji u kojoj se u posljednjih 10 godina udio stanovništva povećao u ukupnom stanovništvu Hrvatske.

U Zagrebu živi 1,8 puta više ljudi nego u drugoj najmnogoljudnijoj, Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj je broj stanovnika u odnosu na 2008. porastao tek za 0,4 postotnih poena. Zagreb je u tih 10 godina broj stanovnika povećao za 1,3 postotnih bodova, po čemu je (opet) rekorder među svim županijama.

Hrvatska u 10 godina izgubila 154 tisuće stanovnika

Ni demografske projekcije za budućnost ne ulijevaju optimizam. Prema njima, Hrvatska će 2021., u kombinaciji negativnog prirodnog prirasta i masovnog iseljavanja, imati manje od 3,9 milijuna stanovnika. Deset godina kasnije manje od 3,7 milijuna stanovnika, 2041. tek nešto više od 3,4 milijuna, a 2051. godine samo nešto više od 3,1 milijuna stanovnika

Hrvatska je u deset godina izgubila 154 tisuće stanovnika, od čega se 60 posto odnosi na stanovništvo pet slavonskih županija. Regija Jadranske Hrvatske u istom je razdoblju smanjila broj stanovnika za 31,1 tisuću, od čega se 68 posto odnosi na Primorsko-goransku i Šibensko-kninsku županiju.

U priobalnim županijama ipak je došlo do manje dramatičnog pada stanovništva, pa je udio stanovnika Jadranske Hrvatske u ukupnom stanovništvu Hrvatske porastao za 0,7 postotnih bodova, primjećuju analitičari HGK.

Ne čudi stoga što se demografska krvna slika zemlje ocjenjuje kao alarmantna i što, kako upozoravaju stručnjaci, predstavlja sve veći ograničavajući faktor gospodarskog rasta u Hrvatskoj.

Pročitajte i ovo:
Zagreb iz EU fondova lani povukao tek 11 kuna po stanovniku