euro
Foto: Pixabay

Predložili smo prijelaz na održivu poljoprivredu, najkraći je autorski rezime sadržaja paketa mjera, viđenja Europske komisije Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2020. godine. Ta je politika za Uniju izuzetno važna ne samo zato što se na poljoprivredu troši više od četvrtine (28,5 posto!) proračuna EU, već i zato što u ruralnim područjima živi više od polovice stanovništva.

Komisija je s prijedlogom izašla u javnost i zakotrljala raspravu apelirajući da bude efikasna i kratka kako se ne bi ponovile greške iz prethodnog razdoblja, kada je natezanje između članica uzrokovalo kašnjenje i usvajanje odluka doslovno u zadnji tren. Prekratko da se države i poljoprivrednici mogu dobro pripremiti za promjene, komentirali su tada ljudi iz euro-poslovodstva.

Prijedlozi su podloga za diskusiju i jedno je sigurno: Na kraju procesa, kada se svi elementi poslože i interesi ugrade, ZPP za 2021. godinu i nadalje neće nalikovati konceptu ponuđenom početkom ljeta.

Rasprave o poljoprivredi uvijek napete, ishodi neizvjesni

EK starta odgovorom na pitanje “što je dobro za cijelu EU” – države članice će u raspravu ući s onim “što je nabolje za nas”. Diskusija će biti dugačka, tradicionalno napeta i nepredvidiva jer će krojenje finalnog koncepta, kao i uvijek do sada, zahtijevati puno pregovora, poprilično trgovine ustupcima, ucjene i prijetnje vetom, stvaranje ad hoc interesnih koalicija. Začinit će je i borba između Europskog parlamenta i Vijeća u dokazivanju tko je jači.

Sve u svemu, čekaju nas uzbudljivi mjeseci na koji način raspodijeliti / uložiti 365 milijardi eura od 2021. do 2027. godine. Za izravna plaćanja išlo bi 265,2 milijarde eura, za mjere potpore tržištu 20 milijardi, za ruralni razvoj 78,8 milijardi eura.

Hrvatska će tražiti dvogodišnju odgodu

Kao što smo već pisali, prijedlog ZPP-a izazvao je veliku zabrinutost domaćih poljoprivrednika i prehrambene industrije. HGK i Ministarstvo poljoprivrede nisu podržali prijedlog ZPP-a, pogotovo smanjivanje financijske omotnice. Najavili su da će se upustiti u teške pregovore, s ciljem da za Hrvatsku ishode dvogodišnju odgodu smanjivanja poticaja.

>> Nova EU politika: Poljoprivrednicima umjesto milijuna najviše 100.000 eura potpore

U tablici niže navodimo konkretan prijedlog EK za Hrvatsku:

Napominjemo da sadašnje cijene predstavljaju stvarne iznose koje će krajnji korisnici dobiti iz proračuna EU, dok se stalne cijene koriste za usporedbu ekonomskog učinka ulaganja u dugim razdobljima. U pretvaranju cijena i izračunima EK primjenjuje fiksnu godišnju stopu inflacije od dva posto, kao zamjenu za buduće inflacije. To znači da predloženo smanjenje budžeta za Hrvatsku od pet posto u sadašnjim cijenama odgovara smanjenju od 12 posto u stalnim cijenama u ovoj godini, ne računajući inflaciju.

Poljoprivredna, jedna od rijetkih zajedničkih politika

Jedna od rijetkih zaista zajedničkih politika, poljoprivredna, podupire proizvodnju i naknadno ruralni razvoj još od 1962. godine. Počelo je idejom da Europa nikada ne smije biti gladna niti ovisna o uvezenoj hrani. Nastavilo se gunđanjem na neka rješenja koja su preferirala stvaranje bespotrebnih viškova.

Potom se politika okrenula prema kvaliteti, zdravlju i konkurentnosti, stavila naglasak na osposobljavanje poljoprivrednih proizvođača za tržišno natjecanje i otkrila da potpore mogu i te kako revitalizirati umiruće selo.

Plan krojen u korist razvijenijih članica

Stječe se dojam da je novi plan za ovu, konkurentniju poljoprivredu krojen prema razvijenijim članicama: deset milijardi dodatnih sredstava namijenjenih istraživanju i inovacijama teško da će dobiti (osim časnih izuzetaka) poljoprivrede u novijim članicama, koje su se taman navikle na sadašnji stil rada i financiranja.

No, prijedlog, već u ovom svom prvom obliku, nezavisno od brojki i postotaka, daje prednost prilagodljivijima i ambicioznijima. Za njih predviđa nagrade, ali i kazne za sve koji neopravdano ne ispune očekivanja.

Naglašene razvojne ambicije podcrtava želja da se različitim mjerama, od mentoriranja do posebnih potpora, potakne dolazak mladih u poljoprivredu. No, pojam “mladi poljoprivrednik” još se uvijek vezuje za sve ispod četrdesete.

poljoprivredna politika
Foto: Pixabay

Devet općih ciljeva

Devet je općih ciljeva ponuđenog proračunsko-reformskog paketa. To su poticanje održivosti dohotka i otpornosti, izdržljivosti poljoprivrednih gospodarstava u svrhu veće sigurnost opskrbe hranom, ali i preživljavanja imanja.

Nadalje, naglašava se snažnija tržišna orijentacija i razvijanje konkurentnosti, što se otpočelo sadašnjim odrednicama ZPP-a .

Poboljšava se položaj poljoprivrednika. Politike su krojene tako da doprinose ublažavanju klimatskih promjena, što će se odraziti kroz raspodjelu sredstava i vrednovanje projekata.

Učinkovito upravljanje prirodnim resursima i poticanje održivog razvoja također su dobili mjesto među općim ciljevima. Nastavlja se još naglašenije politika očuvanja stanovništva i okoliša te doprinosa zaštiti bioraznolikosti.

Mlade će poljoprivrednike privlačiti setom poticajnih mjera i olakšicama u osnivanju i razvoju tvrtki u ruralnim područjima. Politika će promicati zapošljavanje, socijalnu uključivost i lokalni razvoj.

Zadnji cilj, od ovih devet općih, je brže i efikasnije odgovarati na zahtjeve društva za hranom i zdravljem.

Smanjivanje papirologije

Trebalo bi biti manje papirologije: umjesto pravila i usklađenosti veća se pozornost posvećuje rezultatima, čime se politika približava praksi. To donosi veću slobodu državama-članicama. One će same odlučivati kako na vlastitom terenu najbolje ostvariti ove krovne, zajedničke ciljeve i istovremeno odgovoriti posebnim potrebama poljoprivrednika i lokalne zajednice.

Slikovito rečeno, igramo nogomet kako znamo i možemo po pravilima igre… Europska komisija pretresa i odobrava planove, kasnije će ih pratiti i, prema potrebi, poticati ili sankcionirati.

EK potvrđuje svaki strateški plan članice kako bi se uvjerila da je usklađen s ciljevima EU te da ne narušava ni jedinstveno tržište niti ZPP. Puno posla za Hrvatsku!

poljoprivredna politika
Ilustracija: Fotolia

Za najuspješnije članice – bonus

Ako ga dobro obave, članice mogu računati na bonus do pet posto sredstava dodijeljenih za ruralni razvoj.

U slučaju da pokazatelji upozoravaju na zaostajanje, Komisija može intervenirati preporukama ili dodatnim sredstvima, u praksi posebnim akcijskim planom preusmjeravanja nacionalnog programa, nešto kao rebalans budžeta. Može i obustaviti ili reprogramirati plaćanja, ovisno o korijenima slabih rezultata.

U Europskoj komisiji su, pri predstavljanju prijedloga ZPP-a za iduće srednjoročno razdoblje, istaknuli da im je jedan od glavnih ciljeva osiguravanje učinkovitog funkcioniranja sustava.

Cjelogodišnji nadzor poljoprivrednih aktivnosti obavljat će se “na daljinu”, uglavnom iz satelita, što je dijelom i do sada bio slučaj… EU praksa veli da su satelitske snimke otkrivale ozbiljan raskorak između prijavljenog i pravog stanja na terenu, s nekoliko neugodnih skandala, tako da će digitalni alat, geoprostorna aplikacija (GSA) biti još raširenija.

Dobra je vijest i stav EK da se države-članice obvezuju svim poljoprivrednicima bez razlike na raspolaganje staviti sustav savjetodavnih službi. Zadatak službi je informirati o uvjetima poslovanja, kako se uskladiti sa zakonima za očuvanje okoliša, na primjer.

Zahtjeve za izravnim potporama prethodno će popunjavati države-članice unošenjem što većeg broja ažuriranih i točnih podataka. Izravna plaćanja, naravno, ostaju ključan dio ZPP-a, s time da je dohodak vezan za poticanje, kaže se, “pametnog i otpornog” poljoprivrednog sektora. Prema prijedlogu EK plaćanja od 60 tisuća eura bi se smanjila, a obvezna je gornja granica plaćanjima iznad 100 tisuća eura.

Malim OPG-ovima paušal

Troškovi radne snage uzet će se u potpunosti u obzir. Sredstva će se unutar lanca dijeliti tako da glavnina ide malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima (prijedlog će vjerojatno biti modificiran uplivom moćnih agrikulturnih država poput Francuske) .

Ideja je da se malim poljoprivrednicima ponudi godišnji paušalni iznos čime se pojednostavljuje administrativni postupak.

Isto tako, svaka će članica morati primjenjivati strože, selektivnije definicije tko je poljoprivrednik, čime bi pravo na potpore imali samo provjereni.

Točnu definiciju malih poljoprivrednika određuje svaka članica za sebe uz odobrenje EK, a među kriterijima su dohodak, količina rada, predmet poslovanja. Ovim se nastoji izbjeći da potpore dobivaju osobe čije poljoprivredne djelatnosti čine neznatan dio ukupne im gospodarske aktivnost.

Sužava se, dakle, prostor za prijevare. No, definicija poljoprivrednika ne isključuje one poljoprivrednike koji se bave i drugim aktivnostima.

Podmlađivanje sektora je prioritet, pa se predlaže da države članice na ime pomoći pokretanju poslovanja mladih poljoprivrednika rezerviraju minimalno dva posto alociranih im sredstava za izravna plaćanja. Najviši iznos za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika je predloženih 100 tisuća eura.