duhan
Foto: Pixabay

Bosna i Hercegovina te Crna Gora imaju daleko najveće udjele pušača koji kupuju ilegalan duhan: 20 posto u BiH i 28 posto u Crnoj Gori. Hrvatska se nalazi na četvrtom mjestu od zemalja zapadnog Balkana, s osam posto pušača koji duhan kupuju ilegalno, ustanovio je Vedran Recher s Ekonomskog instituta, Zagreb koji je istražio krijumčarenje duhana na zapadnom Balkanu, ozloglašenoj regiji poznatoj kao glavna krijumčarska ruta prema zapadnoj Europi.

Po raširenosti kupovine krijumčarenog duhana iz BiH i Crne Gore je Kosovo gdje 11 posto pušača kupuje na sivom tržištu. U Srbiji je takvih 6,5 posto, a najmanje – 3,5 posto, odnosno 3,8 posto – u Sloveniji i Makedoniji.

Rezultati Recherovog istraživanja također pokazuju da su razlike u kupovini ilegalnog duhana značajno veće nego razlike u raširenosti pušenja (prednjači BiH s 43 posto pušača, a najmanje ih ima Slovenija – 25 posto).

U Hrvatskoj je pušenje raširenije nego u Sloveniji, ali manje rašireno nego u ostalim zemljama u uzorku, odnosno 33 posto ispitanika izjasnili su se kao pušači.

Društvo tolerantno prema ilegalnoj kupovini duhana

Oko 25 posto ispitanika iz regije ne smatra da pušači profitiraju od kupovine duhana na sivom tržištu. Više od 20 posto ispitanika ne vidi ništa loše u kupovini ilegalnog duhana. Ipak, više od polovine ispitanika smatra da ilegalno tržište duhana uzrokuje značajne štete za društvo. Čak 58 posto ispitanika slaže se da ne mogu svi pušači sebi priuštiti kupovinu legalnih duhanskih proizvoda.

Pušači su, očekivano, popustljiviji u stavovima povezanima sa sivim tržištem duhanskih proizvoda. U prosjeku, pušačima je ilegalna kupovina duhanskih proizvoda prihvatljivija nego nepušačima. Također, pušači u prosjeku sivo tržište duhanskih proizvoda sveukupno ocjenjuju manje štetnim nego nepušači.

Zanimljivo je da, usprkos tome što kupovina duhana na ilegalnom tržištu nije jednako raširena u regiji, društvena prihvatljivost tog ponašanja ne razlikuje se značajno od zemlje do zemlje. Primjerice, iako u Crnoj Gori 28 posto pušača duhan kupuje na sivom tržištu, prosječna ocjena ispitanika u anketi kod tvrdnje “Nema ništa loše u kupovanju duhana na sivom tržištu” iznosi 3,34 (pri čemu su ispitanici trebali ocijeniti koliko se slažu s tvrdnjom na skali od 1 – uopće se ne slažem do 5 – u potpunosti se slažem), dok je isti rezultat za Hrvatsku, u kojoj je raširenost kupovine na sivom tržištu značajno manja, samo marginalno viši (3,4).

Moguće objašnjenje ovakvih razlika je u različitoj dostupnosti sivog tržišta od zemlje do zemlje. Primjerice, u zemlji u kojoj je sivo tržište široko dostupno, veća je vjerojatnost kupovine na sivom tržištu usprkos negativnom stavu prema njemu jednostavno zbog činjenice da racionalni pojedinci žele radije uštedjeti kupnjom ilegalnog duhana ako su kazne malo vjerojatne i neznatne, nego držati do svojih stavova i plaćati više za legalan duhan.

Tko su kupci ilegalnog duhana

Osobe koje primaju dio ili cijelu plaću “ispod stola” te nezaposlene osobe u prosjeku češće kupuju duhan na ilegalnom tržištu. Primjerice, osobe koje primaju plaću (ili dio plaće) u gotovini u prosjeku imaju 11 posto veću vjerojatnost da će kupovati ilegalni duhan.

Za nezaposlene je vjerojatnost kupovine na ilegalnom tržištu u prosjeku pet posto veća nego za zaposlene.

Također, vjerojatnost kupovine duhana na sivom tržištu u prosjeku je za dva posto manja za žene nego za muškarce. Nadalje, dob je pozitivno povezana s vjerojatnošću kupovine na sivom tržištu – za svakih 10 godina starosti, vjerojatnost kupovine na sivom tržištu u prosjeku raste za dva posto, što znači da su stariji ljudi u prosjeku skloniji kupovati duhan na ilegalnom tržištu.

Razina ovisnosti, odnosno intenzitet pušenja, povećava vjerojatnost ilegalne kupovine za tri posto u prosjeku, na svakih 10 cigareta dnevno.

Može se stoga zaključiti da ljudi s nižim socijalnim statusom i većom razinom ovisnosti u prosjeku češće kupuju duhan ilegalno, ističe Vedran Recher u analizi Ekonomskog instituta.