MMF
Foto: Pixabay

Europski parlament je nakon gotovo dvije godine pregovaranja prihvatio direktivu o izaslanim radnicima. Prema novim pravilima, koja su države članice obvezne ugraditi u nacionalna zakonodavstva u roku od dvije godine, radnici tvrtke iz jedne države koja poslove obavlja u drugoj morat će biti jednako plaćeni kao i radnici u kojima se taj posao obavlja.

Zbog odluke Europskog parlamenta domaći su poduzetnici na nogama. Hrvatska poduzeća i radnici bit će među najpogođenijima u EU. Po broju radnika koje domaća poduzeća u odnosu na ukupnu radnu snagu angažiraju na poslovima u drugim članicama Hrvatska je peta. Godišnje se na rad izvan granica upućuje oko 39 tisuća radnika, što je oko 2,5 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj.

Hrvatska udruga poslodavaca smatra kako je implementacija Direktive (96/71/EZ) na način kako se predlaže protivna načelu pravednosti jer pogoduje razvijenim državama i njihovim korporacijama u eliminiranju konkurencije iz manjih i/ili nerazvijenijih država, kazali su nam u HUP-u.

“Implementacija Direktive donijet će nam smanjenje obima poslovanja, što za Hrvatsku ima višestruke negativne posljedice, kao što su gubitak od poreza na dobit, gubitak radnih mjesta i time poreza na dohodak i doprinosa”, ističe Anny Brusić, direktorica HUP Udruge za male i srednje poduzetnike.

Što se mijenja?

Novim je prijedlogom predviđeno da se na upućene radnike primjenjuju ista pravila za plaće kao u državi domaćinu, prema kojem se za isti obavljeni rad na istome mjestu prima jednaka plaća. Osim zakonskih odredbi, države članice mogu primjenjivati regionalne ili sektorske kolektivne ugovore. Do sada je to bio slučaj samo u građevinskom sektoru.

Put i smještaj treba platiti tvrtka, a ne zaposlenik iz svoje plaće. Poslodavci će također morati osigurati da su uvjeti smještaja za zaposlene radnike primjereni i u skladu s nacionalnim pravilima.

Najveće moguće razdoblje za slanje radnika je ograničeno na 12 mjeseci uz moguće produljenje od šest mjeseci. Nakon tog razdoblja, radnik i dalje može ostati u toj državi članici, ali će se na njega u potpunosti primjenjivati radno pravo države članice domaćina.

Moguća otpuštanja radnika

“Posebno smo zabrinuti zbog uvođenja koncepta primitaka na temelju rada umjesto minimalnih plaća. Pojam primitaka na temelju rada je nejasan i dovodi u pitanje primjenu u praksi. Njegovim uvođenjem će se povećati složenost i pravna nesigurnost za poduzeća i radnike i stvoriti pretjerano administrativno opterećenje, te tako otežati zakonito upućivanje.

To će ujedno dovesti do rizika od nastajanja nenamjernih štetnih posljedica, kao što je povećanje lažnog samozapošljavanja i neprijavljenog rada”, ističe Brusić.

Članovi HUP-a koji obavljaju poslove na inozemnim tržištima ističu kako ih skuplji radni sat našeg radnika čini nekonkurentnima na istim tržištima.

“To znači gubitak poslova, prihoda te otpuštanje radnika. Isto tako napominjemo da se sva zarada naših radnika na radu u inozemstvu slijeva u Hrvatsku i tako potiče domaću potrošnju i generira nova radna mjesta”, upozoravaju u HUP-u.

Dodaju da će izjednačavanjem plaća cijena sata domaćeg radnika nužno biti viša i zbog toga što poslodavci moraju radnicima platiti smještaj u zemlji izaslanja, prijevoz iz Hrvatske u zemlju izaslanja (najčešće je riječ o avionskim prijevozima), kao i prijevoz svakih nekoliko mjeseci zbog dolaska domovinu radi korištenja godišnjih odmora i slobodnih dana.

euro znak, eu
Foto: Pixabay

Podjela na stare i nove članice

Države članice su tijekom pregovora o direktivi bile podijeljene u dvije suprotstavljene grupe: stare-nove članice, odnosno zapad-istok. Stare članice EU gurale su novu direktivu jer smatraju da poduzeća i radnici iz siromašnijih zemalja dovode do socijalnog dumpinga i nelojalno konkuriraju njihovim poduzećima.

I HUP i HGK su odbacili argument o socijalnom dumpingu. Prema ocijeni Komore i HUP-a stare članice EU-a su argument o socijalnom dumpingu koristile kako bi se prikrile protekcionističke mjere za zaštitu pružatelja lokalnih usluga od poštene konkurencije.

Razvijene će se zemlje, smatraju naši sugovornici, ne samo zaštiti od konkurencije iz manje razvijenih članica, nego će imati širom otvorena vrata za ekspanziju u države u kojima su radnici manje plaćeni. To bi, kažu, moglo dovesti do potpunog uništavanja nacionalnog gospodarstva i propasti domaćih poduzetnika.

Građevinski sektor najpogođeniji

U Hrvatskoj najveću štetu mogao bi pretrpjeti građevinski sektor koji i predvodi po broju radnika koje se upućuje na rad izvan granica. Za taj sektor sada vrijede pravila prema kojima radnici imaju pravo na minimalnu plaću države domaćina, a propisano je i maksimalno vrijeme rada, minimalna razdoblja odmora i plaćenog godišnjeg, zdravstvena zaštita…

Nova bi pravila mogla donijeti i nove uvjete ne samo u plaći, nego i u univerzalno važećim kolektivnim ugovorima, mogućnosti podugovaranja radova i drugo.

No, reformom bi snažno mogli biti pogođeni i sektori usluga, financija, osiguranja, tržišta nekretnina, znanost i administrativni poslove te trgovina. Najmanje se upućuju poljoprivredni, turistički i ugostiteljski radnici.

Poseban režim za vozače

Naročito veliki problem su vozači, ne samo za Hrvatsku, nego i za ostale zemlje, uključujući i Španjolsku i Portugal. Zahvaljujući tome pitanje vozača stavljeno je u poseban režim. Na njih će se također odnositi nova direktiva, ali će se nastaviti primjenjivati do sada važeća pravila dok se ne usuglasi regulativa o cestovnom prijevozu kao dio tzv. paketa mobilnosti.

Iako ni jedna od institucija s kojima smo kontaktirali nema precizne podatke o broju vozača koji će biti pogođeni novom, složenijom regulativom, pretpostavlja se da se radi o više tisuća ljudi budući da licence za međunarodni prijevoz ima oko 3.600 cestovnih teretnih i oko 700 autobusnih prijevoznika koji imaju oko 18.500 teretnih vozila i autobusa.

“Posebno su pogođena mala i srednja poduzeća koja nemaju dovoljno administrativnog osoblja, niti se mogu nositi s propisima brojnih zemalja i zahtjevima vezanima za ispunjavanje zahtjevne dokumentacije. Sve to povećava troškove tvrtki, što u konačnici dovodi i do poskupljenja prijevoza”, kazali su nam u HGK.