ribari
Foto: Pixabay

Europska komisija donijela je prijedlog Uredbe koja bi, ako se prihvati, mogla uništiti domaće ribare i prerađivačku industriju, upozoravaju ribari. Uredba, naime, predviđa drastično smanjivanje kvota za izlov plave ribe koja bi prema nekim procjenama dovela do smanjenja ulova u Jadranu za više od 50 posto.

“EK je donijela prijedlog uredbe, odnosno Višegodišnji plan upravljanja malom plavom ribom na Jadranu koji sadržava uvođenje količinskih kvota. Istovremeno određeni lobiji unutar EK predlažu i uvođenje escapement strategije čije su glavne odrednice uvođenje višemjesečnog ili višegodišnjeg moratorija na ulov na Jadranu te također uvođenje količinskih kvota.

Naše poslovanje, naša tradicija, naše vještine, opstanak lokalnih zajednica koje su vezane na ulove male plave ribe, veliki dio prerađivačke industrije, bili bi uništeni jer u Jadranu nemamo drugih vrsta koje bi mogli loviti u vrijeme mogućih moratorija”, tumači Ivan Birkić, predsjednik Grupacije ribolova HGK koja se snažno protivi uvođenju kvota kako ih predlaže EK.

Ugroženo lokalno ribarstvo

“U Jadranskom bazenu djeluje respektabilna ribarska flota koja lovi oko 30 posto ukupnih količina srdele u Europi, a mediteransko tržište je najveći europski potrošač ribe. Prevladava mišljenje da bi se uvođenjem novih regulativa na kojima inzistira Europska komisija pogodovalo raznim interesnim lobijima koji traže nova tržišta za plasman svojih ribljih proizvoda. Na takav način bi Europska Komisija indirektno pripomogla otvaranju prostora nekim novim igračima, nauštrb lokalnog ribarstva”, ističe predsjednik Grupacije ribolova HGK Ivan Birkić komentirajući prijedlog mjera kojima EK želi regulirati ribolov sitne plave ribe u Jadranskom moru.

Sitna plava riba, srdela i inćun, najvažniji je resurs kojeg ima hrvatsko ribarstvo, a od iznimnog je gospodarskog značenja i za cjelokupno gospodarstvo. Birkić podsjeća da Hrvatska već četiri godine zaredom provodi raznovrsne mjere upravljanja s ciljem zaštite stokova sitne plave ribe. Primjerice, 30 posto hrvatskog ribolovnog mora je zatvoreno, a lovostaj je proširen u vrijeme najintenzivnijeg mrijesta srdele i inćuna.

ribari
Foto: Pixabay

Hrvatski ribari već smanjili izlov

“Hrvatski ribari su 2014. lako mogli uloviti preko 100.000 tona, ali su razmišljali dugoročno i izlovili tek 71.000 tona, kako bi zadržali dovoljan broj spolno zrelih jedinki, a što doprinosi dugoročnoj stabilnosti stokova i ribarstva”, napominje Birkić i dodaje da je ulov u odnosu na 2014., koju EK uzima kao referentnu godinu, smanjen za oko 20 posto.

Tako je zbog zaštite srdele uvedena zabrana ribarenja okružujućom mrežom plivaricom-srdelarom od 16. prosinca 2018. do 14. veljače ove godine, dok će lovostaj na inćune trajati tijekom cijelo svibnja. Ribarima se zbog lovostaja isplaćuje naknada, za što je Ministarstvo poljoprivrede ove godine osiguralo 4,5 milijuna eura.

U Komori kažu da implementirane mjere itekako djeluju, što se vidi i po pecaturi (broj riba u kilogramu) koja se u zadnjih godinu dana u prosjeku smanjila za desetak komada (s 50-55 do 40-45 riba po kilogramu). Manja smrtnost ribe po kilogramu dobra je za zaštitu ribljeg fonda, a veći i kvalitetniji primjerci su ekonomski isplativiji za prodaju samim ribarima, pojašnjavaju u HGK.

EK ne prepoznaje posebnost Jadrana

Birkić ističe kako EK svoj prijedlog višegodišnjeg plana upravljanja za malu plavu ribu temelji na znanstvenim predviđanjima stanja stokova i predviđanja oporavka koji za stvarnim stanjem kasni dvije godine. Poručuje kako realni sektor ne može prihvatiti modele procjene stanja stokova koji znanstvenici koriste jer je puno više čimbenika u prirodi koji utječu na stanje stokova, a nisu obuhvaćeni navedenim modelima.

“Možda principi upravljanja koji se spominju u prijedlogu EK i mogu dati rezultata na određenim tipovima ribolova na Sjevernim morima gdje jedan ribarski brod na ulovi u jednom danu koliko jedan ribarski brod na Jadranu ulov tijekom cijele jedne godine. Takav unificirani pristup upravljanja ne možemo prihvatiti, jer se na takav način ne priznaju posebnosti, različitosti i raznolikosti pojedinih regija EU”, kaže Birkić.

Hrvatska je već uspostavili spomenute modele upravljanja i u tome postigla konsenzus s talijanskim i slovenskim ribarima.

“U početku je i tek desetak posto naših ribara razumjelo potrebu za odgovornim upravljanjem. No, uspjeli smo se međusobno dogovoriti i uskladiti praksu, znanost i politiku”, poručio je Birkić.

U Hrvatskoj je lani ulovljeno oko 60.000 tona plave ribe, ali tek dva do tri posto završi na stolovima domaćih potrošača. Oko 30 posto ide za prehranu tune, dok glavnina ulova završi u preradi ili na svježem tržištu EU.