obveznica
Foto: Fotolia

Ministarstvo gospodarstva ni šest mjeseci nakon ponovljenog natječaja za poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), u javnosti poznatijeg kao ‘najbrži prst’, nije donijelo niti jednu odluku o financiranju.

Budući da je pripreme projekata za taj natječaj prošlo gotovo godinu dana, poduzetnici razmišljaju o odustanku jer informacijska i komunikacijska tehnologija za koju su zatražili sufinanciranje u međuvremenu postaje zastarjela, upozorio je u svom blogu Dominik Petak, stručnjak za financijske analize i pripremu projekata u tvrtki Logička matrica.

Natječaj “Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)” izazvao je, podsjetimo, veliko nezadovoljstvo poduzetnika jer je prijava projekata trajala ravno 35 sekundi, koliko je trebalo da se iznos bespovratnih sredstva obrađenih projektnih prijava premaši 200 posto od ukupne alokacije poziva.

Dvjesto milijuna kuna za IKT na čekanju

Prema informacijama sa stranice eFondovi u postupak dodjele ušlo je 243 projektne prijave prije nego su projektne prijave premašile 200 posto alokacije poziva, a do trenutka obustave prijave zaprimljeno je još 589 projektnih prijava koje nisu uspješno obrađene.

Nakon velikog pritiska javnost, natječaj je poništen, a HUP Udruga profesionalaca za fondove EU u suradnji s nadležnim ministarstvima razradilo je nove kriterije dodjele potpora koji su išli za tim da se projekti ocjenjuju i prihvaćaju ne prema kriteriju ‘najbrži prst’ nego prema kvaliteti. Cilj bi bio, kako je najavljeno, da se prednost u ocjenjivanju da projektima koji će postići maksimalan povrat na uloženo, s time da se u obzir uzima i veličinu poduzeća kako bi jednaku priliku imala mikro i srednja poduzeća.

Također, zbog velikog broja projekata alokacija predviđena u prvom, poništenom natječaju od ukupno 53,2 milijuna kuna povećana je na 200 milijuna kuna.

>> Ponovljen natječaj poznat kao ‘najbrži prst’, najboljima 200 milijuna kuna

Od pripreme projekata za IKT natječaj prošlo godinu dana

“Natječaj je pogrešno programiran jer očito nije očekivan ovakav interes što je vidljivo i iz financijske alokacije. Iz navedenoga se može zaključiti da odgovorna tijela nisu provele adekvatnu analizu tržišta prije otvaranja natječaja”, smatra Petak i ističe da je glavni problem ipak u predugom razdoblju koje je proteklo od trenutka kada su pripremljeni natječaji do trenutka donošenja Odluke o financiranju. Naime, prihvatljivi troškovi za pripremu projekta na ponovljenom natječaju za IKT bili su od 9. srpnja 2018. godine, odnosno od datuma objave prvog natječaja (poništenog).

IKT
Izvor: Logička matrica

Petak tumači da informacijska i komunikacijska tehnologija, koju su poduzetnici mogli nabaviti na tom natječaju, spada u brzo razvijajuće grane industrije, što znači da je potrebno malo vremena da se razvije nova, bolja odnosno unaprijeđena tehnologija. Pojašnjava da se, usprkos tome što tehnologija koja se mogla nabaviti ovim natječajem spada u dugotrajnu imovinu, većina opreme prema računovodstvenim standardima amortizira se po stopama od 50 posto.

Poduzetnik odustaje od milijunske investicije

“Odnosno, očekivani vijek trajanja opreme je dvije godine, što dodatno ukazuje koliko je malo vremena potrebno da ova tehnologija “zastari””, piše Petak i iznosi problem klijenta za kojeg je Logička matrica pripremila i prijavila projekt na oba IKT natječaja iz 2018. godine.

“Klijent se javio s pitanjem koje su posljedice ako odustanemo od projekta (koji je u postupku dodjele bespovratnih sredstava i nije započeo provedbu aktivnosti). Nakon što sam mu objasnio da je moguće provesti nabavu do određene razine, da mu troškovi budu prihvatljivi (bez prethodno dobivene Odluke u financiranju), rekao mi je da svejedno želi odustati od projekta jer je prošlo previše vremena od kad je projekt pripremljen i da mu se sada ne isplati uložiti preko milijun kuna u projekt nabave tehnologije koja kasni godinu dana za današnjim rješenjima.

Naravno, svaki prijavitelj snosi sam rizik od nedobivanja sredstava na nekom EU natječaju, no ovdje leži problem u samim aktivnostima natječaja. Aktivnosti se odnose na nabavku tehnologije s kratkim rokom uporabe jer se predmetna tehnologija brzo razvija i javljaju se naprednija rješenja, a do rang liste projekata nije se došlo nakon skoro godine dana”, ističe Petak.

Zaključuje da u Hrvatskoj nije moguća evaluacija projektnih prijava u 120 dana, “dok se u romanima iz 19. stoljeća koji žanrom spadaju u fantastiku piše o mogućnosti putovanja oko svijeta u 80 dana.”

Pročitajte i ovo:
EU fondovi: 2018. smo završili na pretposljednjem mjestu, što donosi 2019.
U iskorištavanju EU fondova od Hrvatske lošija samo Malta