liste dužnika
Ilustracija: Fotolia

Desetak dana prije početka primjene europske regulative o zaštiti osobnih podataka, GDPR-a, zagrebački Ekonomski institut objavio je rezultate velikog četverogodišnjeg istraživanja prema kojem Hrvati korištenje osobnih informacija bez znanja i dopuštenja pojedinca smatraju apsolutno nedopustivim. Na skali od jedan do pet ispitanici su toj tvrdnji dali prosječnu ocjenu 4,68, što je poduzećima i institucijama jasan znak da primjenu GDPR-a i zaštitu privatnosti trebaju ozbiljno shvatiti.

Grupa istraživača s Ekonomskog instituta, Zagreb, predvođena Jelenom Budak, provela je anketno istraživanje na 2060 internet korisnika. Ono je pokazalo da su ljudi u Hrvatskoj relativno zabrinuti za svoju online privatnost: na skali od 1 do 5, prosječna je ocjena razine zabrinutosti 3,5.

Nisko povjerenje u druge osobe i u institucije

Najviše su za online privatnost zabrinute osobe s osnovnoškolskim obrazovanjem (ocjena 4,1). Po generacijama, za svoju privatnost na internetu najviše strepe pedesetogodišnjaci, a najmanje su zabrinuti mlađi od 30 godina. Žene i muškarci podjednako su zabrinuti za svoju online privatnost.

Oko 60 posto ispitanika ne odobrava da mrežne stranice traže i prikupljaju podatke o njima.

GDPR prilika
S predstavljanja rezultata istraživanja; Izvor: EIZG

Općenito je povjerenje u druge osobe i u institucije sustava nisko. Korisnici interneta nemaju dojam da državna regulativa ili poduzeća svojim politikama štite privatnost pojedinca, pri čemu su najkritičnije visokoobrazovane osobe koje dodjeljuju ocjenu kvalitete regulatorne zaštite od samo 2,9.

Facebookov poslovni model kao uzor

GDPR regulativa u Hrvatskoj bi, međutim, mogla biti zamašnjak novog biznisa. Jelena Budak pojašnjava da bi tzv. račun privatnosti, koji u osnovi kopija Facebookovog poslovnog modela, mogla biti prilika za jačanje online trgovine u Hrvatskoj. Prema “računu privatnosti” potrošači gledaju koliko se privatnosti moraju odreći u usporedbi s potencijalnom koristi koju mogu ostvariti.

Ljudi su, naime, spremni “žrtvovati” dio svoje privatnosti zbog jednostavnosti korištenja internetskih servisa, potvrdilo je i ovo najnovije istraživanje EIZG-a. Primjerice, osoba koja je izrazito zabrinuta za privatnost i koja je istovremeno uočila da preko interneta može kupiti proizvod koji je nedostupan u fizičkim prodavaonicama u Hrvatskoj vjerojatno će usprkos zabrinutosti ispuniti minimalne tražene podatke kako bi obavila kupnju.

Pokazalo se, naime, da su korisnici u Hrvatskoj, slično kao i u drugim zemljama, spremni odreći djela privatnosti da bi dobili neke pogodnosti.

Istraživanje je pokazalo da je 68 posto ispitanika u posljednje vrijeme kupovalo online, ali vrlo rijetko. Uzrok tome je u nepovjerenju u sustav i njegove entitete.

GDPR prilika
Ilustracija: Pixabay

Svaki drugi potrošač nerado daje podatke

Zbog toga polovina ispitanika, podjednako muškaraca i žena nerado otkriva svoju lokaciju ili daje broj kreditne kartice na internetu. Ekonomski se to odražava, pojašnjava Budak, kroz to da su takvi korisnici skloni online prelistati katalog proizvoda, ali ne i obaviti kupnju i ostaviti broj svoje kreditne kartice.

Jednako tako nisu skloni davanju cjelovite informacije. Ako su na to prisiljeni, onda daju lažne informacije.

No, muškarci i žene ne dijele iste stavove prema online privatnosti. Žene percipiraju veće rizike za svoju privatnost na internetu i imaju više izraženu averziju prema tehnologiji općenito. Muškarci su spremniji obavljati različite tipove transakcija online, kao što su kupovina i plaćanje računa, a radije će podijeliti i svoje privatne informacije online.

Mlađi internet korisnici skloni su koristiti različite načine zaštite privatnosti u online okruženju: najčešće daju samo nužne ili polovične informacije, a izbjegavaju posjećivanje, registraciju ili kupnju na mrežnim stranicama u koje nemaju povjerenja.

Budak smatra da postoji vrlo veliki prostor za poslovni uspjeh onih hrvatskih tvrtki koje mogu pokazati i zadobiti povjerenje građana. U tome im može pomoći i GDPR regulativa, pa se njezina primjena može iskoristiti za komunikaciju s korisnicima.

Ako i postoje primijenjena rješenja za zaštitu privatnosti, ona su korisnicima loše predstavljena (slaba ocjena zadovoljstva 2,98) i povjerenje građana ili klijenata o tome da država ili poduzeća pravilno brinu o privatnosti neće se zadobiti, upozoravaju stručnjaci Ekonomskog instituta.

Pročitajte i ovo:

GDPR pogađa i male iznajmljivače, evo o čemu moraju voditi računa
GDPR: Kazne samo za privatna poduzeća?