za banke
Foto: Pixabay

U zadnje dvije godine 53 posto hrvatskih organizacija bilo je žrtvama prijevara i gospodarskog kriminala, što je 26 posto više nego u 2016, objavio je PwC koji je proveo globalno istraživanje gospodarskog kriminala na više od 7.200 sudionika iz 123 zemlje. Hrvatska je u istraživanju sudjelovala drugi put sa 62 organizacije. Na globalnoj je razini 49 posto organizacija doživjelo gospodarski kriminal u posljednje dvije godine.

Oko polovice hrvatskih ispitanika koji su bili žrtvama prevara u 2018. i 2016. procijenili su ukupne financijske gubitke između 320.000 i 6,4 milijuna kuna. Devet posto ih je pretrpjelo i financijske gubitke veće od 6,4 milijuna kuna, koje u 2016. godini nitko nije prijavio.

Stopa gospodarskog kriminala u hrvatskim organizacijama viša je od svjetske (49 posto) i istočnoeuropske razine (47 posto). Analitičari PwC-a navode, međutim, da je takav rezultat možda posljedica bolje detekcije kriminalnih slučajeva i veće osviještenosti o prevarama.

Potrošačke prijevare najčešće

Kao najčešći tipovi prijevara izdvojene su tri vrste: potrošačke prijevare (61 posto) i obmanjujuće poslovno ponašanje koje dijeli drugo mjesto s kibernetičkim kriminalom (33 posto).

Mito i korupcija pali s drugog mjesta na kojem su se nalazili u 2016. godini (33 posto), na četvrto mjesto (12 posto) najčešće zabilježenih slučajeva kriminala.

“Ovo ‘poboljšanje’ je vjerojatno samo relativno i može se pripisati općenito slabijoj detekciji karakterističnoj za ovu vrstu prijevare”, smatraju autori istraživanja.

Potrošačku prevaru, koje se smatra najtežima i najozbiljnijima u smislu posljedica koje uzrokuju, doživjelo je 65 posto hrvatskih ispitanika iz sektora financijskih usluga.

Veliki rast kibernetičkog kriminala

Kibernetički kriminal, prema istraživanju, pogađa svaku treću organizaciju (33 posto), što je porast u odnosu na situaciju prije dvije godine za 25 posto, te u odnosu na globalnu razinu (21 posto).

Prevladavajuće vrste kibernetičkih napada u Hrvatskoj uključuju zlonamjerni softver (35 posto) i krađu identiteta putem interneta (27 posto). Gotovo polovica hrvatskih ispitanika, njih 47 posto, navela je kako su im kibernetički napadi ozbiljno poremetili i/ili prekinuli poslovne procese.

Čak 32 posto domaćih organizacija očekuje da će doživjeti kibernetički napad i vjeruje da će to biti vrsta kriminala koja će izazvati najveće poremećaje i negativne utjecaje, a 23 posto organizacija nema ili nije upoznata s postojanjem programa kibernetičke sigurnosti za sprečavanje i otkrivanje ovog kriminala u svojim organizacijama.

gospodarski kriminal
Foto: Pixabay

Istraživanje je pokazalo i da bi više od polovice hrvatskih ispitanika, njih 53 posto, s relevantnim državnim tijelima podijelilo informacije o sumnji ili pretrpljenim kibernetičkim napadima.

Kupci najčešći prevaranti

Hrvatske organizacije, kako je pokazalo istraživanje, pokazuju pozitivan trend ulaganja i planiranja izdvajanja većih iznosa za borbu protiv gospodarskih prijevara i kriminala, iako je to još uvijek ispod svjetskih razina.

Sredstva za borbu protiv gospodarskog kriminala u posljednje dvije godine povećalo je 30 posto domaćih organizacija koje planiraju i nastaviti povećavati takva izdvajanja u sljedeće dvije godine.

Voditeljica forenzičkih usluga u Hrvatskoj Ivana Rapić istaknula je kako se hrvatski rezultati razlikuju od globalnih u pogledu tipičnog počinitelja prijevare.

“Na globalnoj razini, većina počinitelja su unutarnji (52 posto nasuprot 42 posto), dok hrvatski ispitanici navode da je više vanjskih počinitelja u odnosu na unutarnje (50 posto nasuprot 42 posto), te da se većinom radi o kupcima (70 posto)”, kazala je Rapaić.

S obzirom na to da su unutarnji počinitelji prijevara u pravilu sposobniji zaobići postojeće unutarnje kontrole, ovaj rezultat može potencijalno ukazivati i na to da organizacije ustvari nisu svjesne da su ugrožene od strane svojih zaposlenika, pojasnila je Rapić. Dodala je kako visoka stopa prijevara počinjena od strane vanjskih subjekata ukazuje da se nedovoljno pažnje pridaje izboru tih subjekata.

Marketing i prodaja – kritične točke

Prema istraživanju, unutarnji počinitelji prijevara u Hrvatskoj (i globalno) prvenstveno dolaze iz redova marketinga i prodaje (40 posto) te operativnih i proizvodnih funkcija (30 posto).

Stoga bi organizacije trebale postrožiti mehanizme za sprečavanje prijevara na tim područjima, ističu u PwC-u.

Opću procjenu rizika prijevara nije provelo je 48 posto ispitanika, što je gotovo jednako broju ispitanika koji su naveli da prijevaru nisu doživjeli ili da je nisu svjesni (47 posto).

Istraživanje je pokazalo i da hrvatske organizacije u većoj mjeri koriste sofisticiranije alate za otkrivanje i praćenje prijevara, u usporedbi s tradicionalnijim metodama kao što su korporativna sigurnost i rutinske interne revizije. Tako je 50 posto prijavljenih slučajeva prijevara otkriveno koristeći sofisticiranije alate poput upravljanja rizicima prijevara, analize podataka i praćenja sumnjivih aktivnosti.

Pročitajte i ovo:
Korupcija cvate: 58 posto poduzetnika zbog nje trpi štetu u poslovanju