tvrtki
Sven Thorsten Potthoff, Medeja Lončar i Thomas Sichla; Izvor: AHK

Gotovo polovica tvrtki koje posluju u Hrvatskoj ne bi ponovno izabralo Hrvatsku kao poslovnu lokaciju. Rezultati su to najnovijega gospodarskog istraživanja Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, najveće bilateralne gospodarske organizacije u Hrvatskoj koje se predstavili predsjednik Komore Thomas Sichla (direktor Zagrebačkih otpadnih voda), članica uprave Komore Medeja Lončar (direktorica Siemensa za Hrvatsku i Sloveniju) te direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Sven Thorsten Potthoff.

Što odbija investitore?
1. Korupcija i kriminal
2. Visoki porezi
3. Kompliciran porezni sustav
4. Loša javna uprava
5. Pravna nesigurnost

Udio poduzeća koja bi ponovno investirala u Hrvatsku pao je s prošlogodišnjih 68 posto na 54 posto. Radi se o izuzetno velikom padu, naročito ako se ima na umu da je 2017. godine čak 80 posto poduzeća bilo spremno ponovo investirati u Hrvatsku. Ovogodišnji pad spremnosti za reinvesticije Hrvatsku je svrstao znatno ispod prosjeka zemalja Srednje i Istočne Europe koji iznosi 79 posto.

Kao glavne razloge svog nezadovoljstva ispitane tvrtke navode nedovoljnu borbu protiv korupcije i kriminala, visoko porezno opterećenje i porezni sustav, neučinkovitu javnu upravu te nedostatak pravne sigurnosti. Za Vladu Andreja Plenkovića zabrinjavajuće je da gotovo 70 posto ispitanih poduzeća njezinu politiku ocjenjuje lošom.

Naglo pogoršanje gospodarske situacije

I ovogodišnje prognoze rasta hrvatskog gospodarstva lošije su u odnosu na 2018. – samo 18 posto ispitanika očekuje poboljšanje gospodarske situacije, za razliku od prošlogodišnjih 33 posto.

tvrtki
Napomena: crvena-pogoršanje, siva – nema promjene, zelena- poboljšanje

Udio poduzetnika koji trenutačnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj ocjenjuju kao negativnu također je naglo porastao u odnosu na prošlu godinu – s 39 posto na 61 posto. Kada je riječ o percepciji gospodarske situacije, zemlje Srednje i Istočne Europe u prosjeku je u 37 posto slučajeva ocjenjuju kao dobru, a u 20 posto slučajeva kao lošu.

Nešto pozitivnije od gospodarske situacije i prognoze njezinoga razvoja ispitana su poduzeća ocijenila svoju vlastitu poslovnu situaciju – 26 posto njih opisuje ju kao dobru, 60 posto kao nepromijenjenu i 14 posto kao lošu.

Samo 42 posto poduzeća smatra kako će gospodarska situacija krenuti nabolje, no ta brojka svejedno predstavlja pad od 15 posto u odnosu na 2018. Slične prognoze razvoja vlastite poslovne situacije imaju poduzeća u zemljama Srednje i Istočne Europe, međutim ona svoju trenutačnu poslovnu situaciju vrednuju u prosjeku znatno bolje – 56 posto tvrtki ocjenjuje je kao dobru, a samo šest posto kao lošu.

Hrvatska ipak još uvijek relativno atraktivna

Prednosti Hrvatske
1. Članstvo u EU
2. Kvalificiranost i motiviranost radnika
3. Akademsko obrazovanje
4. Produktivnost
5. Infrastruktura

Unatoč svemu, Hrvatska je s 8. mjestom od 20 zemalja Srednje i Istočne Europe i dalje relativno atraktivna te, uz iznimku Slovenije (5. mjesto) atraktivnija od svojih susjeda i konkurencije na jugoistoku Europe (Mađarska je 9., Srbija 11., Bosna i Hercegovina 18, Rumunjska 10., Bugarska 12.).

Najprivlačnije zemlje za investitore i dalje su Estonija, Češka, Poljska i Slovačka. Te četiri zemlje izmjenjuju se na prva četiri mjesta još od 2015., a ispred Hrvatske su i Latvija i Litva.

Kao najveće prednosti Hrvatske kao poslovne lokacije tvrtke ističu članstvo u Europskoj uniji, kvalificiranost zaposlenika, akademsko obrazovanje, produktivnost i motivaciju zaposlenika te infrastrukturu.

Digitalizacija donosi velike promjene

Komora je prvi put provela istraživanje o digitalizaciji koje je pokazalo da se pola ispitanih hrvatskih poduzeća smatra vrlo ili potpuno digitaliziranima. Više od 80 posto ih ima pozitivan stav prema digitalizaciji, no od toga 30 posto priznaje kako im nedostaju odgovarajuće kompetencije.

Tri četvrtine tvrtki zbog digitalizacijskih procesa očekuju značajne promjene svog poslovanja u narednim godinama, dok 80 posto kaže kako digitalizacija na njih utječe djelomično ili snažno.

Najvećima prednostima digitalizacije poduzeća smatraju povećanje učinkovitosti i produktivnosti, bolje planiranje i kontrolu, smanjenje troškova te analizu i korištenju podataka. Kao najveće prepreke i rizike digitalizacije ističu neadekvatnu kvalifikaciju i kompetentnost zaposlenika, visoke troškove investiranja, manjak standardizacije i certifikacije, informatičku sigurnost te nejasne ekonomske prednosti.

Potrebu za političkim djelovanjem vide u poreznim poticajima za digitalizaciju, poticanjem odgovarajućeg obrazovanja i educiranja te izgradnji visokokvalitetne širokopojasne mreže.

Istraživanje je provedeno u veljači ove godine među 150 tvrtki članica Komore te nekima od vodećih tvrtki u Hrvatskoj, istodobno s 15 drugih njemačkih vanjskotrgovinskih komora (AHK) u zemljama Srednje i Istočne Europe.

Pročitajte i ovo:
Tako to rade Mađari, privukli investiciju od milijardu eura u poljoprivredu