pečatu
pečat

Prosječni trošak dobivanja građevinske dozvole u OECD državama je 1,5 posto vrijednosti projekta. U Hrvatskoj je cijena građevinske dozvole dosegnula gotovo 11 posto (!) vrijednosti projekta, najviše zbog visokog troška komunalnog i vodnog doprinosa u Gradu Zagrebu.

To je jedan od glavnih razloga zbog kojih je Hrvatska snažno pala na ovogodišnjoj ljestvici Doing Business, kojom Svjetska banka ocjenjuje lakoću poslovanja u 190 zemalja.

Zagrebačka birokracija prespora i preskupa

Najgori rezultat ove godine Hrvatska je zabilježila je na području izdavanja građevinskih dozvola, gdje je zauzela 159. mjesto od ukupno 190, i postiže svega 56 posto od najbolje svjetske prakse.

Razlog je u povećanju broja procedura za građevinsku dozvolu (s 18 na 22) i povećanje broja dana potrebnih za njezino ishođenje – sa 126 na 146!

Mjeri se brzina administracije u Gradu Zagrebu kao glavnom gradu, a njoj je za izdavanje građevinske dozvole potrebno gotovo pet mjeseci.

Povećan trošak građevinske dozvole

Matej Hittner iz Centra javne politike i ekonomske analize (CEA) proučio je razloge za loš rang Hrvatske te predložio reformske korake koji se mogu poduzeti kako bi se stanje poboljšalo.

Osim što je zabilježeno povećanje broja procedura za građevinsku dozvolu s 18 na 22 i povećanje broja dana potrebnih za njezino ishođenje sa 126 na 146 (gdje se gleda brzina administracije u Gradu Zagrebu kao glavnom gradu), povećan je i trošak građevinske dozvole s 9,4 na 10,9 posto dohotka po stanovniku.

Kako se zakonodavni okvir u međuvremenu nije bitno mijenjao (osim zbog uvođenja lokacijske dozvole), potrebno je detaljnije vidjeti u kakvom se točno povećanju radi – zakonodavnom ili vezanom uz način mjerenja, ističe Hittner.

Kako reformirati ishođenje građevinskih dozvola

Broj procedura za ishođenje dozvole bi se trebao smanjiti s 22 na barem 15. Broj dana bi se trebao (u Zagrebu) smanjiti sa 146 na najviše 80. Trošak dozvole najviše ovisi o rezanju komunalnog i vodnog doprinosa kao i drugim plaćanjima.

Hittner savjetuje sljedeće konkretne korake koji bi popravili rejting Hrvatske:

1. Uvesti one stop shop za dobivanje građevinske dozvole, nastavno na uvedenu e-Građevinsku koji bi objedinio više procedura na jednom mjestu.

2. Ubrzati dobivanje potrebne dokumentacije tako da se zakonski propišu strogi rokovi koje bi lokalni uredi morali poštivati uz mogućnost plaćanja penala.

3. Sniziti komunalni doprinos koji u Zagrebu iznosi oko 290.000 kuna

4. Sniziti vodni doprinos koji u Zagrebu iznosi oko 65.000 kuna

5. Ukinuti plaćanje naknade kod dobivanja građevinske dozvole (oko 1.000 kuna)

6. Ukloniti višestruke inspekcijske nadzore i objediniti ih jedan nadzor

7. Razmotriti zakonsku obvezu revizije građevinskog projekta od strane vanjske firme licencirane za stručni nadzor

8. Razmotriti uvođenje obaveznog osiguranja građevine za slučaj pogreške u statičkom izračunu.

Za dobivanje građevinske dozvole u Hrvatskoj su potrebne 22 procedure, dok je OECD prosjek 12,7. Uvidom u Doing Business analizu Svjetske banke, ispostavlja se da je ključni problem fragmentiranost potrebnih postupaka. Naime, u državama liderima po dobivanju građevinske dozvole više procesa se može napraviti kroz manje “posjeta” nadležnim uredima. Stoga bi i u Hrvatskoj uredi za gradnju i prostorno planiranje trebalo funkcionirati kao one-stop-shop sustavi, zaključuje u analizi CEA-e.

Pročitajte i ovo:
Doing Business: Kako je Hrvatska u dvije godine potonula za 18 mjesta