Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK

Hrvatska napušta kvotni sustav uvoza stranih radnika i umjesto njega donijet će liberalniji Zakon o strancima o kojem bi javna rasprava trebala početi već ovo ljeto, najavio je Željko Katić, državni tajnik u Ministarstvo unutarnjih poslova, na konferenciji “Može li Hrvatska bez stranih radnika?” koju je danas organizirao HGK.

Ukidanje kvota nije odgovor na aktualni nedostatak radne snage, nego tek jedna od mjera koja Hrvatska mora poduzeti zbog izumiranja i gubitka radno aktivnog stanovištva, osnovna je poruka konferencije na kojoj su alarmantne podatke o gubitku stanovništva, ukupnog i radno sposobnog, iznijeli demograf Anđelko Akrap i savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK Davorko Vidović.

Dozvole za rad nakon pozitivnog mišljenja HZZ-a

Spora birokracija otjerala radnike

Marijan Batina iz tvrtke Boxmark izložio je njihova iskustva sa stranim radnicima: “Mi već pet godina zapošljavamo Mađare, dnevne migrante koje vozimo autobusima na posao iz pograničnih mjesta. Jako smo zadovoljni s njima, a kako su radnici iz EU-a ne spadaju u nikakve kvote.

Treba nam jednostavnija i jeftinija procedura uvoza radnika jer sad bespotrebno gubimo vrijeme. Prođe po mjesec dana od podnošenja zahtjeva do izdavanja dozvola, a prošle godine smo zbog toga izgubili nekoliko potencijalnih radnika iz Ukrajine koji nisu htjeli čekati našu birokraciju, već su otišli raditi u Poljsku”, kazao je Batina, dodavši kako svim radnicima nude iste uvjete da se izbjegnu trzavice na radnom mjestu. Po preporuci stranaca koje su već zaposlili ove će godine dovesti desetak Pakistanaca na probu, a planiraju i uvoz Filipinaca.

Vladine radne skupine razmatraju nacrt novog zakona koji će regulirati boravak i rad stranaca prema novom bezkvotnom modelu zapošljavanja. Prema onom što je rekao Katić, poslodavci će ubuduće, prije nego što zatraže od nadležne Policijske uprave dozvolu za rad stranaca, od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje morati zatražiti pozitivno mišljenje, odnosno uputiti zahtjev za provedbu testa tržišta rada.

Test tržišta rada nije ništa drugo nego provjera HZZ-a ima li u evidenciji nezaposlenih koji odgovaraju traženom radnom mjestu. Ako nema, poslodavac slobodno može zaposliti strane radnike.

“Za određena zanimanja za koje je evidentno da nedostaje radne snage takav test neće se ni morati provoditi, a listu tih zanimanja objavit će HZZ”, najavio je Katić i dodao da se predviđaju i neka ograničenja za poslodavce koji mogu zapošljavati stranu radnu snagu.

Prema najavama, poslodavac će morati imati podmirena sva javna davanja; zaposlene radnike minimalno šest mjeseci prije upućivanje zahtjeva; trgovačka društva morat će imati zaposlena barem tri državljana RH, a obrti barem jednog. Razmatra se i uvjet ostvarenih prihoda u prethodnoj godini.

“Cilj nam je da poslodavac što prije dobije dozvolu za uvoz radnika. Ako poslodavac zadovolji sve uvjete regionalne ispostave HZZ-a će mu u roku od pet dana izdavati pozitivno mišljenje za uvoz radnika. Donošenje novog Zakona o strancima će omogućiti nove načina ulaska stranaca u Hrvatsku, ne samo radnika već i studenata, a to je dobro za našu demografsku sliku”, istaknuo je Katić i dodao da biće javna rasprava o Zakonu početi u srpnju, a u Sabor bi trebao doći u rujnu.

Najviše radnika dolazi iz BiH

Katić je potvrdio i informacije poslodavaca da su kvote za kvote za turističke i ugostiteljske radnike iskorištene. Točnije, preostalo ih je još 1350, ali je u postupku više od 2000 zahtjeva, tako da poslodavci u turizmu koji danas upute zahtjev za dozvole više ne mogu računati na zeleno svijetlo za zapošljavanje stranaca.

S druge strane, za poštanske usluge predviđena je kvota od 600 dozvala, a izdana je samo jedna. Tim primjerom Katić je ilustrirao mane kvotnog sustava. Inače, od 2015. kvote se rapidno povećavaju, pogotovo u posljednje tri godine: u 2015. kvota je iznosila 1730 dozvola, ove godine oko 65.000, a do početka lipnja izdano je oko 40.000 dozvola za radnike iz 55 zemalja.

Najveći broj dozvola izdan je za državljane BIH (45 posto), a zatim za državljane Srbije, Makedonije, Kosova, Albanije i Ukrajine. Od udaljenijih zemalja najviše radnika dolazi iz Indije, Filipina, Nepala, Tajlanda i Kine.

Hrvatska u 10 godina izgubila pola milijuna stanovnika

“Nikada u novijoj povijesti nismo bili suočeni s nedostatkom radnika, niti je sustav pripremljen za taj problem. U Hrvatskoj živi samo 1,6 posto stranaca, najmanje u Europi”, kazao je Vidović i dodao da se društvo mora otvoriti, prihvatiti strance i stvoriti sustav integracije cijelih obitelji.

“Bez stranaca Hrvatska će biti pusta zemlja”, rekao je Vidović i iznio brojke: u samo 10 godina Hrvatska je ostala bez pola milijuna stanovnika; broj zaposlenih pao je s 1,84 milijuna u 1991. na 1,5 milijuna u 2018., a radni kontingent smanjuje se u svim dobnim skupinama, osim u najstarijoj (+60 godina života).

Demograf Anđelko Akrap upozorio je da će radni kontingent Hrvatske 2051. godine pasti na samo 1,8 milijuna ljudi (radno aktivnog stanovništva 2011. bilo je 2,8 milijuna) i to uz pretpostavku da neto imigracijski saldo bude pozitivan.

Još je gore kada se pogledaju prognoze prema dobnim skupinama: 2051. godine 30 posto stanovništva bit će starije od 65 godina, a udjel mlađih od 14 godina past će na svega 13 posto.

Akrap je pojasnio da se demografske prognoze temelje na pretpostavci da se do 2021. zaustavi iseljavanje iz Hrvatske. U europskim okvirima Hrvatska je treća po brojnosti iseljenih, iza Rumunjske i Litve, a unutar naših granica najveći val iseljavanja pogodio je Sisačko-moslavačku županiju (koja je izgubila 10 posto stanovištva), Ličko-senjsku i Šibensko-kninsku županiju.

Pročitajte i ovo:
Vlada odbila povećati kvote za strane radnike, na burzi 4.000 ljudi traži posao u turizmu