digitalna
Tomislav Brezinščak, partner i voditelj zagrebačkog ureda tvrtke McKinsey

“Snažnim fokusiranjem na digitalizaciju u Hrvatskoj se do 2025. godine može generirati 8,3 milijarde eura BDP-a s obzirom na to da tradicionalni pokretači rasta postupno nestaju usporedno s rastom digitalne ekonomije.

No, Hrvatska u njoj i dalje nedovoljno sudjeluje s razmjerno nižom produktivnošću i ograničenim ulaganjima kao glavnim uzrocima”, istaknuo je Tomislav Brezinščak, partner i voditelj zagrebačkog ureda tvrtke McKinsey&Company na današnjoj konferenciji za medije predstavljajući rezultate stručne studije.

Studija je dio većeg analitičkog pothvata koji je istražio potencijal srednje i istočne Europe u cijelosti kao i pojedinih država: Bugarske, Češke, Hrvatske, Latvije, Litve, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije.

Veliko zaostajanje

I ova studija pokazala je da Hrvatska, kada je u pitanju digitalna ekonomija, jako zaostaje za drugim EU državama.

digitalna

Hrvatska ne koristi pogodnosti digitalne ekonomije

Većina sektora u Hrvatskoj još uvijek nije prepoznala vrijednost digitalne ekonomije – ona čini tek oko pet posto BDP-a, što je oko 2,4 milijarde eura – pa je te razlike potrebno ukloniti kako bi Hrvatska ostvarila svoj puni potencijal, ističe se u stručnoj studiji.

Hrvatska, prema podacima iz predstavljenog istraživanja, znatno zaostaje za digitalnim predvodnicima u svim oblicima digitalizacije, no ta trenutačna niska stopa digitalizacije u svim sektorima ukazuje na znatan dugoročni automatizacijski potencijal.

digitalna

Procjenjuje se stoga kako će se do 2030. godine hrvatski automatizacijski potencijal preliti u čak 800 tisuća novih radnih mjesta, pa je zato potrebno što prije raditi na razvijanju odgovarajućih poticajnih mjera kao što su primjerice prekvalifikacije na nova, produktivnija zanimanja koja digitalizacija omogućuje.

Automatizacija će uvelike utjecati na promjenu u potražnji za vještinama pa će tehnološka i društvena stručnost sve više dobivati na cijeni, procjenjuju u McKinseyju.

Hrvatskoj u prilog idu tri čimbenika

“Hrvatska svoje napore u digitalizaciji treba usmjeravati na temelju tri postojeća povoljna čimbenika.

Prvi je činjenica da Hrvatska ima veliki broj studenata sa završenim fakultetom ICT smjera. Zatim, da je cijena rada u ICT sektoru snažna konkurentska prednost te kako imamo reprezentativne primjere u javnom i privatnom sektoru”, naglasio je Brezinščak.

Ipak, dodao je, neophodni su dodatni napori u sklopu unaprjeđenja i modernizacije obrazovnog sustava, razvoju ICT infrastrukture, povećanja prihvaćanja digitalnih alata u javnom i privatnom sektoru, te poboljšanja opće poduzetničke klime.

McKinsey dao 10 preporuka

Javnom sektoru se preporučuje poticanje učenja vještina koje će se tražiti u budućnosti razvojem sveobuhvatne prekvalifikacijske strategije, prilagodnom obrazovnih programa za mlade i provedbom aktivnih mjera za sprječavanje odlijeva mozgova.

Zatim, podržavanje primjene tehnologije u javnom sektoru bržim razvojem i promocijom online javnih servisa.

Potom, podržavanjem primjene tehnologije u realnom sektoru promocijom digitalizacije, digitalne transformacije te poticanjem e-trgovine uspostavom pozitivne regulative koja će stimulirati tvrtke u korištenju digitalnih alata.

Pored toga, ističu, potrebno je ojačati regionalnu digitalnu suradnju između država srednje i istočne Europe.

Ulaganje u ljude i cjeloživotno učenje

digitalna

Jedna od preporuka odnosi se na unaprjeđivanje poduzetničke klime podržavanjem darovitih poduzetnika i pratećih udruženja, osiguravanjem podrške za startup hubove i olakšavanjem pristupa kapitalu.

Realnom pak sektoru preporučuje se ulaganje u ljudski kapital pripremom strategije za upravljanje talentom u sklopu digitalne ekonomije i unaprjeđenjem metoda za pronalazak novog kadra i usavršavanja postojećeg.

Navode i aktivnu primjenu tehnologije i inovacija prilagođavanjem svojih poslovnih modela i korištenjem svih prednosti koje digitalni alati donose u upravljanju prihodima i troškovima te prihvaćanje digitalne organizacijske kulture.

Pojedincima stručnjaci McKinseyja preporučuju ulaganje cjeloživotno učenje, posebice kada su u pitanju vještine koje se ne mogu jednostavno automatizirati. Također im savjetuju korištenje digitalnih alata i platformi u svakodnevnom životu i radu.

Pročitajte i ovo:
Svi govore o digitalnoj transformaciji, kakva su iskustva hrvatskih poduzeća
Digitalizacija: Napredujemo polako, ali u nečemu smo ipak bolji od prosjeka EU