likvidaciju poduzeća
Foto: Pixabay

Hrvatska udruga poslodavaca poslala je početkom siječnja Ministarstvu gospodarstva poduzetništva i obrta dopis kojim upozoravaju na odredbe Zakona o trgovačkim društvima vezane uz likvidaciju poduzeća, a koje HUP smatra vremenski i administrativno opterećujućima za poduzetnike te koje predstavljaju dugotrajan i skup postupak.

HUP je prijedlog izmjena Zakona proslijedio ministru pravosuđa, a istovremeno je od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta zatraženo uvrštenje navedenog propisa u Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2019. godinu, priopćili su iz HUP-a.

Likvidacija poduzeća dugotrajna i skupa

Naime, u slučaju da je imovina društva veća od obaveza, provodi se likvidacija društva koja je dugotrajna zato što prestaje postojati pravna osoba pa je prije toga nužno da sva njena imovina i obaveze pravno prijeđu na neku fizičku osobu koja i dalje postoji.

>> Želite likvidirati poduzeće? Evo što vas čeka

Postupak traje najmanje pola godine, a u praksi zapravo i godinu dana, što sve zajedno prelazi iznos od desetak tisuća kuna, a obuhvaća višekratnu objavu javnih poziva vjerovnicima, čak i u slučaju da je u knjigama evidentiran samo jedan te podnošenje tri financijska izvještaja u rangu završnog računa.

Za poduzeće ne postoji mogućnost mirovanja ili zamrzavanja. Dok ono postoji, dužno je izvještavati poreznu i predavati Fini izvještaje za javnu objavu, a imenovani direktor je odgovoran za njegovo cjelokupno poslovanje.

“Možda najspornije od svega je što je onaj tko je imenovan direktorom, sve dok se ne zaposli na drugom radnom mjestu, dužan plaćati doprinose za obvezna osiguranja dok poduzeće ne bude likvidirano (kad završi proces od godine dana, a ponekad i duže)”, ističu u HUP-u.

Od početka 2019. povećani troškovi

HUP upozorava kako su od 1. siječnja 2019. troškovi još veći nego do sada, jer je zadnjim izmjenama Zakona o doprinosima uvedena odredba prema kojoj direktori moraju plaćati doprinose na puno radno vrijeme, čime su stvoreni dodatni troškovi koji dosežu oko 2.000 kuna doprinosa mjesečno.

Što je postupak likvidacije duži, naravno, i troškovi su veći.

“Ovakvi nameti nisu primjereni društvenoj klimi koja za cilj ima poticanje poduzetništva te predstavljaju poseban namet posebno malim i srednjim poduzetnicima koji bi u trenutku poslovnog neuspjeha i zatvaranja svojih poduzeća trebali biti sposobni plaćati dodatne neopravdane i velike naknade, umjesto da im se postupak učini što bezbolnijim te ih se time potakne na nove poduzetničke pothvate”, naglašava HUP.

Pročitajte i ovo:
Od 4 milijarde kuna administrativnih troškova Vlada ‘briše’ 626 milijuna