ina
Snimo: F. Buva / Ina

Ina i formalno prelazi u mađarske ruke. Takav se zaključak u dobro upućenim krugovima izvlači iz činjenice da je Vlada odlučila promijeniti 17 godina star Zakon o privatizaciji hrvatske naftne kompanije koji je bio jamac da nitko ne može biti većinski suvlasnik bez suglasnosti Vlade.

Službene objave takve strateške odluke nema, još je sve u sferi nagađanja, ali nekoliko je činjenica koje sugeriraju baš takav ishod, piše Slobodna Dalmacija koja primjećuje da se iznimno važna politička odluka provodi gotovo u tišini, za razliku od one pompozne najave da će Hrvatska nacionalizirati Inu otkupom dionica MOL-a.

U tom kontekstu važni su neki recentni događaji: Ina je ušla u Petrokemiju, Janaf je omogućio da nafta iz Siska ide prema Rijeci, prihvaćena je odluka o zatvaranju rafinerije u Sisku. Mađarska je podigla blokadu našeg pristupa OECD-u, a pomogla bi i prilikom ulaska u Schengen.

Osim toga Mađari imaju ključnu ulogu u ponudama za zakup LNG terminala, hrvatskog strateškog projekta, napominje list.

Čekaju se ponude mađarskih tvrtki za LNG

Podsjetimo, ministar energetike Tomislav Ćorić na konferenciji za novinare koju je održao u utorak objavio je da su za ulaganje u LNG terminal i zakup plina zainteresirane i dvije mađarske tvrtke, MET Croatia Energy Trade, koja je ranije bila u vlasništvu Mola, te MVM, mađarska državna elektroprivreda.

Ina
Ministar Tomislav Ćorić / Izvor: Licencirana fotografija Vlada RH

Prema neslužbenim informacijama postoji mogućnost da te dvije tvrtke uđu i u vlasništvo tvrtke kao investitori LNG terminala, kao i zakupci plina.

Vlada je najavila kako neće odustati od gradnje LNG terminala čak i ako ne bude dodatnih ponuda za vlasništvo i zakup plina, odnosno ako država bude morala sama financirati izgradnju LNG terminala i ako to ne bude isplativ projekt.

Ukupni troškovi izgradnje LNG terminala na Krku s otpremnim plinovodom procjenjuju se na oko 265 milijuna eura, s time da će EU taj projekt financirati s 101,4 milijuna eura.

Procjenjuje se da bi investicija bila isplativa ako se zakupi 1,5 milijardi kubika plina. No, dosad je zakupljeno je samo 500 milijuna kubika – 400 milijuna kubika zakupio je državni HEP, a 100 milijuna Mol.

Vlada odustaje od kontrole vlasništva nad Inom

Indikativno je da je istog dana, 7. siječnja, otvoren novi krug prikupljanja ponuda za LNG terminal i u javnu raspravu tiho puštene izmjene Zakona o privatizaciji Ine, ističe Slobodna Dalmacija.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike objavilo je da “sporne odredbe nisu u skladu s pravnom stečevinom EU-a, pa je Europska komisija pokrenula postupak zbog povrede prava Unije te donijela odluku o podnošenju tužbe sudu EU-a. Stoga smo pristupili izradi izmjena”.

Predloženim izmjenama ukidaju se odredbe po kojima je Vlada imala ekskluzivna prava kontrole promjene u vlasništvu, pravo veta na odluke u Ini koje ne smatra dobrim za zemlju ili kompaniju, a nisu se mogli promijeniti ni koncesijski ugovori, sjedište premjestiti u neku drugu zemlju…

Ukidanjem članka 10. Zakona o privatizaciji Ine, otvara se put MOL-ovu preuzimanju najveće hrvatske kompanije. MOL danas ima 49,1 posto, a Hrvatska 44,8 posto udjela.

Energetski stručnjak i bivši predsjednik Uprave Ine Davor Štern ističe da bi Vlada trebala objaviti razloge zašto se odlučila na promjenu zakona koji je “priprema za realizaciju dogovora s MOL-om”.

Štern napominje kako je nezahvalno djelomično komentirati tu složenu tematiku jer je “Ina danas redizajnirana prema potrebama MOL-a” i podsjeća na svoju aktualnu ideju da “Hrvatska pokuša dogovori izdvajanje segmenta djelatnosti koji je zanimljiviji nama nego Mađarima, konkretno istraživanje i crpljenje nafte i plina s obzirom na to da je MOL zainteresiraniji za transport i distribuciju”, piše Slobodna Dalmacija.