bolovanje
Petar Lovrić / Foto: Lider

U javnoj raspravi o poreznim promjenama koje je predložilo Ministarstvo financija žestoku reakciju poduzetnika izazvao je prijedlog izmjena Zakona o doprinosima. Poduzetnici su se posebno obrušili na prijedlog povećanja osnovica za doprinose članovima uprava i direktorima poduzeća, a ministar Zdravko Marić nakon toga je najavio povlačenje spornog prijedloga i zadržavanje postojećih osnovica. O toj temi smo razgovarali s Petrom Lovrićem, nekadašnjim čelnikom HUP Udruge za malo i srednje poduzetništvo te inicijatorom osnivanja nezavisne udruge poduzetnika, koji je u jeku rasprave najavio podizanje ustavne tužbe u slučaju da se poduzetnike optereti višim doprinosima.

Hoćete li tužbu Ustavnom sudu podnijeti i ako ministar Marić odustane od svog prijedloga, odnosno ako ostane sadašnji koeficijent 0,65? Je li problem samo u visini koeficijenta?

Ne može ministar niti itko drugi dekretima ulaziti u tržišne slobode i radno socijalne odnose. Ministri se neodgovorno ponašaju prema novcima poreznih obveznika, a poduzetnike etiketiraju kao kriminalce

– Da, jer i sadašnja odredba je po našem mišljenju neustavna. Nitko ne osniva d.o.o da bi bio uprava već da se bavi temeljnom djelatnošću. Poduzetnici su si postojeću obavezu smanjivali tako da su se legalno prijavljivali na nepuno radno vrijeme. Posljedica toga jest da poduzetnici sebi smanjuju mirovinsku osnovu jer će imati manje mirovinskog staža. To je tužno jer smo stvorili državu u kojoj više nitko ne vjeruje u mirovinski i zdravstveni sustav.

Ministri ne kontroliraju rashode i ponašaju se neodgovorno prema novcima poreznih obveznika i onda kao rješenje traže više novca na prihodovnoj strani, a prije toga etiketiraju poduzetnike kao kriminalce.

Na kojim argumentima ćete temeljiti tužbu?

– O tome razgovaramo s odvjetnicima, a trebat će prikupiti i financijska sredstva za tužbu. Krenut ćemo i prema parlamentarnim strankama da se možda amandmanom takav stavak u zakonu potpuno briše i tek na kraju ostaje tužba.

Ne može ministar niti itko drugi dekretima ulaziti u tržišne slobode i radno socijalne odnose. Slično je jedan drugi ministar financija 1998. godine naredio da svi vlasnici d.o.o. moraju imati najmanje jednog zaposlenog i to je palo na Ustavnom sudu.

Tužan sam što se ovdje vidi nepoznavanje trgovačkog prava i radno socijalnog odnosa u pravnim osobama i posljedice ovako tragikomičnih prijedloga po kojemu poduzetnik može lako završiti u zatvoru na dvije godine.

U javnosti je često spominjan primjer samozaposlene frizerke koja ima prihod od 80.000 kuna. Po novom zakonu ona bi morala imati godišnji bruto 2 u iznosu od 144.000 kuna i da su joj to jedini rashodi, na kraju godine imat će gubitak od 64.000 kuna. Ako joj je temeljni kapital 20.000 kuna, ona će morati ili provesti dokapitalizaciju ili podnijeti zahtjev za stečaj. Ako ta vlasnica ne sazove odmah skupštinu i ne napravi dobar zapisnik skupštine, može je netko lako prijaviti DORH-u po članku 626. Zakona o trgovačkim društvima i može lako dobiti kaznu zatvora dvije godine.

Mnogi poduzetnici ističu da ih država ne bi smjela uopće prisiljavati da sami sebi isplaćuju plaću, već da bi kao pravne osobe trebali podlijegati samo porezu na dobit, a kao fizičke osobe porezu na ostvareni prihod od dobiti. Kako komentirate njihove zahtjeve?

– Ovdje se misli da se nitko ne mora na silu prijavljivati u radni odnos u bilo koji d.o.o. pa premda on bio i u njihovom vlasništvu. Tu su poduzetnici u pravu, što se tiče prisile bez osnove nabijanja troška društvu jer bi time oštetili društvo i kazneno odgovarali (slučaj Fiolić).

Nemam snage komentirati izjavu ministra Marića da si poduzetnici ne trebaju isplatiti plaće, ali da moraju platiti doprinose. Mislim da bi ministra Marića morali posjetiti inspektori rada i pitati ga da li on potiče poslodavce na kriminal

U ovome drugome poduzetnici griješe jer ne poznaju trgovačko pravo i radno socijalne odnose te kada misle da mogu bilo kakav posao obavljati vlastitim radom u svom d.o.o., da je imovina d.o.o. njihova te da s njom raspolažu privatno. Ako imate dionicu Ine ne možete doći na crpku po gorivo i samo ga uzeti ili malo raditi na benzinskoj postaji bez radnog odnosa, kada vam to odgovara.

Kod obrta je to potpuno drugačije. Tu je povijesno sve jasnije jer je to cehovski dohodak od samostalnog rada i tu jedino treba vidjeti obavezne visoke osnovice stopa za mirovinsko i zdravstveno i glupom progresivnom oporezivanju poduzetnika porezom na dohodak i prirezom. Trgovačko društvo kada se registrira postaje živo biće kao pravni subjekt. Društvo i njegov vlasnik su strogo razdvojeni sa svojom imovinom. Konkretno, kao pravni subjekti razlikuju se jedino kao osobe : d.o.o je pravna osoba, a vlasnik fizička osoba.

Svaki rad u d.o.o. mora biti definiran nekim ugovorom jer bi inače nastala anarhija i neravnopravna tržišna utakmica. Primjerice, nitko više ne bi prijavljivao radnike, već bi mu davao udjel u vlasništvu d.o.o.-a pa bi tako mogao imati 1.000 radnika bez radnog odnosa.

Ali, obavljanje poslova po sili zakona, kada vas trgovački sud imenuje upravom a vi nemate potrebe za upravljačkom funkcijom jer ste samozaposleni kao frizerka ili liječnik i po drugom nekom propisu, tu nema smisla da Ministarstvo financija naredi da morate biti u radnom odnosu kao predsjednik uprave.

Neisplata radničkih plaća je kazneno sankcionirana, ali nije posve jasno kakav je status samozaposlenih poduzetnika. Ministar Marić je izjavio da si poduzetnici ne moraju isplatiti plaće, ali da moraju platiti doprinose. Kako komentirate njegovu izjavu?

– To sve govori o zakonskom prijedlogu i to nemam snage komentirati. Mislim da bi ministra Marića morali malo posjetiti inspektori rada i pitati ga da li on potiče poslodavce na kriminal.

Poduzetnici su očekivali da će Vlada nastaviti rasterećivati gospodarstvo, pogotovo što je porezna reforma iz 2016. imala dobre rezultate. Kakve efekte očekujete od novog kruga poreznih reformi, ne samo vezano uz povećanje osnovice, nego i najavljenu višu stopu doprinosa za zdravstvo i promjene u sustavu PDV-a?

Trenutno je 600.000 hrvatskih radnika nezaposleno, 300.000 ih je iselilo, 150.000 ih je na burzi, a 150.000 sjedni doma neprijavljeno. Istovremeno hrvatsko gospodarstvo u puno sektora treba radnu snagu, a tim se politikama nitko ne bavi

– Neke stvari su dobro napravljene, ali loše koordinirane. Malo se hvalimo kako smo fiskalno super, a onda panično izjavimo kako nam je mirovinski sustav pred raspadom, pa onda nakon nekoliko mjeseci kako nam se i zdravstveni sustav raspada. Naravno, nema plana restrukturiranja na rashodnoj strani već svi očekuju rast prihoda.

Posebno je opasno za gospodarstvo i može imate velike štete što smo poziciju aktivnih politika zapošljavanja ukinuli kao doprinos i prebacili ga na zdravstvo, a da nitko nema hrabrosti tražiti zdravstvo da upravlja rashodima. Trenutno je 600.000 hrvatskih radnika nezaposleno, 300.000 ih je iselilo, 150.000 ih je na burzi, a 150.000 sjedni doma neprijavljeno. Istovremeno hrvatsko gospodarstvo u puno sektora treba radnu snagu, a da se tim politikama nitko ne bavi.

Osnivačku skupštinu nove udruge poslodavaca najavili ste za lipanj ove godine. Gdje je zapelo? U kojoj ste fazi?

– Odgodili smo za jesen zbog obaveza poslodavaca. Udruga će biti nezavisna i neovisna i nitko ne želi nametati nekome pritisak raspolaganja privatnim vremenom. Ukazivat ćemo na probleme malog poduzetništva i predlagati rješenja za poduzetništvo kroz tripartitnost socijalnih partnera i vlasti na svim razinama od centralne do lokalne.

Pročitajte i ovo:
Porezni obveznici platit će 3 milijarde kuna dugova Uljanika i Petrokemije
Za mikro i nove poduzetnike ipak niži doprinosi?