IT
Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana i predsjednik HGK Udruženja za IT I Izvor: HGK

Domaća IT industrija oporavlja se od 2012. i od tada raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,5 posto. Međutim, to nije dovoljno da se približi prosjeku EU28, Hrvatska već sada gleda u leđa i većini srednjoeuropskih država, a uskoro će, čini se, biti iza Bugarske, Rumunjske i Srbije.

Lani je IT industrija ostvarila ukupni prihod od preko 21 milijardi kuna, od čega je šest milijardi došlo iz izvoza. Sektor se lani sastojao od 4.649 tvrtki (4 posto ukupnog broja tvrtki u zemlji) i 28.347 radnih mjesta, s tim da broj zaposlenih u zadnjih pet godina raste po prosječnoj stopi od 8,5 posto. IT-ovci su se pohvalili i s prosječnom mjesečnom neto plaćom od 7.722 kune, što je za 44 posto više od prosjeka ostatka gospodarstva.

“Tužna strana priče je da smo u donjoj trećini što se tiče razvoja IT sektora na razini EU”, rekao je Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana i predsjednik HGK Udruženja za IT, na današnjem predstavljanju velike studije o kretanju domaće IT industrije od 2008. do kraja 2017. godine.

Solidan oporavak IT industrije od 2012.

U 2017. godini udio IT industrije u BDP-u bio je 1,8 posto, i time je pozicionirana među djelatnostima s manjim udjelima u BDP-u. Međutim, s dinamikom rasta novostvorene vrijednosti u zadnjoj dekadi od 5,9 posto, zaostala je jedino za komunalnim djelatnostima koje imaju rast od 9,3 posto.

IT industrija je rasla sedam puta brže od BDP-a Hrvatske. Profitna marža koju je u 2017. godini ostvarila IT industrija bila je 7,9 posto, što je za oko 10 posto više nego i u ukupnom gospodarstvu, neki su od pokazatelja iz studije koje je za HGK izradio Boris Žitnik, analitičar OMNIAconsulta.

Udruženje IT-ovaca pri komori studiju je napravilo ne samo zato kako bi pomoglo tvrtkama u razradi poslovnih strategija već i zato da potakne državu na agresivniji pristup digitalizaciji cijelog društva. Bez toga Hrvatska će, naglasili su, sve više tonuti i zaostajati u razvoju za ostalim državama.

“U strukturi prihoda najviše sudjeluju uslužne tvrtke IT-a te trgovci opremom i softverom. Izvoz je u krizi tri godine bio u padu, no od 2012. se oporavlja i solidno raste, po prosječnoj stopi od 6,7 posto. Zanimljivo je da se struktura izvoza od 2008. do danas transformirala, narastao je udio uslužnih tvrtki.

Od 2008. do 2017. stvoreno je preko 11.500 radnih mjesta, što se na prvi pogled ne čini puno, ali ako uzmemo u obzir da je cijela industrija 2008. zapošljavala 17.000 ljudi te da je ukupan broj zaposlenika u zemlji drastično pao, onda se ta slika mijenja”, pojasnio je Dalibor Subotičanec iz SPAN-a.

Za veći rast nema ljudi

No, kada se Hrvatska usporedi s ostatkom EU tržišta, uopće ne stoji dobro. Prošle godine je hrvatska IT industrija dosegnula 40,5 posto prosjeka IT industrije u EU28. Da bi u sljedećih pet godina dostigla taj prosjek, bio bi potreban prosječni godišnji rast EU28 IT Gap indeksa od 19,8 posto.

Ove suhoparne brojke plastičnije je objasnio Hrvoje Balen iz Algebre, dopredsjednik HUP-ove ICT Udruge: Da bi Hrvatska dosegnula prosječnu razvijenost europske IT industrije treba joj 6.000 stručnjaka, što je u ovom trenutku ogromna brojka. U Hrvatskoj njih jednostavno nema.

“Čeka nas uvoz radne snage, ali Hrvatska nije interesantna za takve stručnjake”, upozorio je Balen koji misli da bi puno pametnija strategija bila “pametni uvoz” studenata, od kojih bio dio sigurno ostao u Hrvatskoj. Prema njegovoj procjeni Hrvatska bi trebala privući barem 30 tisuća studenata, a sada ih u cijeloj Hrvatskoj studira tek 800! Samo u češkom Brnu studira oko 17 tisuća stranih studenata.

Drugi set mjera trebao bi biti usmjeren prema dokvalifikacijama već zaposlenih osoba, koji imaju radno mjesto i koji žele napredovati. Među nezaposlenima nema više dovoljno kvalitetnog kadra koji bi se mogao prekvalificirati za rad u IT industriji, ali bi se – uvjeren je Balen – i za njih otvorilo više prilika razvojem IT industrije i digitalizacijom društva jer bi to dovelo do ukupnog rasta gospodarstva.

Bez digitalizacije društva Hrvatska ostaje pri dnu Europe

“Mi poslujemo na najvećem tržištu na svijetu. Jako ovisimo o stanju u ostaloj industriji jer ako nema naručitelja digitalnih rješenja nema ni našeg razvoja. Vani vas objeručke prihvaćaju ako imate potrebna znanja. Mi imamo problem obrazovanja i moramo promijeniti mentalni sklop u državi kako bismo napredovali. Ako se ne promijenimo i okrenemo se digitalizaciji, nastavit ćemo stagnirati u donjoj trećini na razini EU”, zaključio je Dujmović.

Ukupni prihod IT industrije dvostruko je veći od vrijednosti domaćeg IT tržišta, pa je jasno da prihodi dolaze iz izvoza. No da bi industrija nastavila rasti i da bi taj rast bio kvalitetniji, potrebno je jače razvijati i domaće tržište, u čemu veliku ulogu igra država, rečeno je na raspravi u HGK.

Ovaj put IT-ovci su manje govorili o poreznim i ostalim regulatornim uvjetima poslovanja, a više o razvoju digitalnog društva i digitalnim uslugama koje razvija javni sektor. U Hrvatskoj su one, poznato je, u začecima.

Pročitajte i ovo:
Hrvatska digitalna ekonomija može se povećati 3,5 puta, McKinsey objavio kako
ICT-ovci predstavili ambiciozan plan digitalizacije Hrvatske u 5 ključnih točaka