licenciranje
Vesna Varšava, IPRH

Odustaje se od licenciranja računovođa, vijest je koja će obradovati mnoge računovođe i njihove klijente, male i srednje poduzetnike.

U petak poslijepodne održan je, naime, sastanak predstavnika ministarstva gospodarstva i financija na kojem je dogovoreno pokretanje promjena Zakona o računovodstvu kako bi se do kraja ove godine ukinula zakonska odredba o planiranom licenciranju, objavili su iz IPRH-a.

Time bi se izbjegli novi troškovi malih i srednjih poduzetnika u visini od oko 400 milijuna kuna.

Sporna odredba o planiranom licenciranju računovođa naišla je na negodovanje većine predstavnika poslovnih udruženja. Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH), uz podršku HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika, HOK-a i u novije vrijeme HGK-a, već dulje od godinu i pol zagovara ne samo ukidanje obveznog licenciranja, nego ukidanje i ostalih nameta koji guše poduzetnike.

Trošak od 400 milijuna kuna platili bi poduzetnici

Uvođenje obveznog licenciranja predviđeno je od 1. siječnja 2019. i prema grubim procjenama koje je iznijela Anny Brusić, direktorica HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika, trošak bi mogao dosegnuti oko 400 milijuna kuna. Poslovna udruženja su se izjasnila protiv tog nameta, svjesna da bi se taj trošak na kraju prelio na leđa poduzetnika.

Svaka procjena učinka bi, ističu, lako dokazala da se radi o novom nametu i tržišnoj zapreci. Odustajanje od licenciranja računovođa će spriječiti povećanja troškova cijelom gospodarstvu zbog mogućeg povećanja cijena računovodstvenih usluga.

Umjesto obveznog licenciranja Hrvatska udruga računovođa zauzima se za dobrovoljno licenciranje. Vlado Brkanić, predsjednik te udruge, smatra da se treba riješiti zablude kako će se s propisivanjem licenciranja poboljšati status računovođa.

Godišnje 500 novih zakona

Da je ukidanje obveznog licenciranja računovođa važno za kreiranje ukupne bolje poduzetničke klime, ističe i Brusić koja podsjeća da se godišnje donosi oko 500 novih zakona. “Računovođe su prva poluga prijenosa znanja poduzetnicima, osobito mikro i malima, gdje servisiraju oko 165 tisuća mikro poduzeća”, kaže Brusić.

Slučaj licenciranja računovođa možda najbolje ilustrira način na kojoj se u Hrvatskoj donose propisi, često bez dogovora različitih ministarstava i bez procjene učinaka. Tako je Ministarstvo gospodarstva podržalo ukidanje obveznog licenciranja, u sklopu svog programa liberalizacije tržišta usluga, ali je Ministarstvo financija imalo drugačiji stav. Sve do jučer.

Računovođe su, među ostalim, upozorile kako se sve češće susreću s učestalim promjenama propisa i skraćenim rokovima implementacije u poslovanje. Kako bi se stvari mijenjale, računovodstveni servisi su ove godine osnovali i svoju sekciju pri HOK-u i HGK te sastavili listu od 30-ak prijedloga izmjena zakona koji bi trebali dovesti do većeg rasterećenja poduzetnika.