Bakić
Izvor: HRT

“Ako nisi dio ortačkih mreža, biti poduzetnik u Hrvatskoj je jako teško. Poduzetnička atmosfera je loša, ona se mijenja, ali ono što mi u Hrvatskoj često ne shvaćamo je da možemo biti radikalno bolji. Možemo dati zadatak hajmo skočiti na ljestvici Doing Business za 30 mjesta, onda nam svjetska organizacija kaže što trebamo napraviti i napravimo to. U čemu je problem?”, izjavio je poduzetnik i investitor Nenad Bakić u intervjuu za Media servis.

Objasnio je na koji način želi knjižnice pretvoriti u digitalne centre, kad to možemo očekivati, trebaju li društvenjaci strahovati za budućnost, što misli o kurikularnoj reformi, poduzetničkoj klimi u Hrvatskoj, ali i ulaganju mirovinskih fondova u startupove.

Financial Times je prije tjedan dana objavio popis 100 ljudi i kompanija u Europi koji su, prema njima, digitalni prvaci i koji Europu čine boljom. Na popis ljudi i kompanije koji doprinose rastu Europe iz Hrvatske su uvršteni Mate Rimac i Nenad Bakić kojeg FT izdvojio kao utjecajnog pojedinca koji pomažu u promociji digitalne transformacije u Europi.

“Veliko je to priznanje. Osim mene tamo je bio i Mate Rimac. Isti dan je bila i Zlatna kuna. Mislim da je to zaista sjajno u istom danu dobiti međunarodno i domaće priznanje”, kazao je Bakić.

O ulaganjima mirovinskih fondova u startupove

Na konstataciju novinarke Andree Barać da stručnjaci kritiziraju najavu vlade da mirovinski fondovi ulažu u startupove, uz obrazloženje da su takvi potezi jako rizični, i pitanje trebaju li mirovinski fondovi ulagati u startupove, Bakić je odgovorio:

“Mirovinski fondovi su pokazali svoje kompetencije svojim radom do sada. Startupovi su najteža investicijska klasa. Ostaje za vidjeti hoće li ljudi koji su do sada tako upravljali tim sredstvima briljirati u ovom najtežemu, ali tko zna, može biti svašta.”

Digitalni razvojni centri

Bakić
Izvor: IRIM

Kao predsjednik udruge Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) najavio je pretvaranje 170 knjižnica u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Kosovu u digitalne centre – projekt Digitalni građanin. U 100-tinjak knjižnica su već krenuli s projektom.

“U knjižnicama u se sada događaju besplatne radionice programiranja, a mogu se posuditi i mikroračunala. Neke od njih razvijamo u digitalne razvojne centre tako što smo im donirali 3D printere i tako neki mali Rimci, ako ne mogu doma ili u školi napraviti prototipove, mogu doći u knjižnicu i napraviti neku svoju stvar”, rekao je Bakić.

Na upit koliko će to dugo trajati i što planiraju ako odaziv knjižnica bude dosta veći, Bakić je odgovorio: “Čitav taj projekt planiramo raspetljati i dovršiti u godinu dana. Pozivamo sve knjižnice i knjižničare u Hrvatskoj da se na našoj web stranici prijave. Moguće je, ako ih se javi više, da ćemo uložiti vlastita sredstva i pokriti svaku knjižnicu koja se javi.”

Bitno je nagrađivati dobre učitelje

Kroz projekte IRIM-a mnogobrojne škole su dobile mikroračunala, osnovana je robotička liga, a uvedeno je programiranje u 6. razrede. Bakić je komentirao i obrazovnu reformu koja od iduće godine ulazi u sve škole te je li to dovoljno po pitanju digitalizacije i kurikuluma.

“Što se tiče kurikuluma, on nije toliko kritičan. U postojećem kurikulumu već sada dobri učitelji mogu napraviti puno. Otpor u školstvu postoji, ali mnogi dobri učitelji svojim đacima i njihovim roditeljima nude najbolje”, rekao je.

Uz promjenu sadržaja još su bitna dva smjera – digitalizacija, ali i promjena školskog sustava kao takvoga, ističe Bakić.

“Tu je jako bitno da se počnu nagrađivati dobri učitelji, ako je netko loš možda da izgubi taj posao, da se podižu plaće dobrim profesorima i da se sustav općenito unaprjeđuje. Tu Ministarstvo radi odličnu stvar. Ljudi kao nisu primijetili da je Ministarstvo povuklo iz EU fondova milijardu kuna da razvija strukovne škole”, dodao je.

Ne mora svatko biti robotičar, ali STEM znanja su bitna

Bakić
Izvor: IRIM

Dio društvenjaka strahuje za budućnost i kritizira guranje STEM-a nauštrb društvenih znanosti. Bakić je iznio svoje razmišljanje.

“U Hrvatskoj su se digitalna sredstva u nastavi u 4. razredu osnovne škole koristila najmanje u Europi. Ako smo mi najniži u Europi, uopće nema dileme trebamo li imati više toga. Naravno, ljudi gube neke svoje pozicije, intelektualnu važnost i onda pođu vrištati i kreštati. No toga ima jako malo.

Ne mora svatko biti robotičar ili STEM-ovac, ali u svim ostalim zanimanjima su jako bitna STEM znanja i kompetencije općenito. Tako da naša ideja nije Hrvatsku pretvoriti u naciju robotičara”, smatra Bakić.

Na kraju se osvrnuo na medije i na preplavljenost medijskog prostora politikom, dok su gospodarstvo i poduzetnici, po njemu, marginalizirani.

“To je činjenica. Ako pogledate naše vodeće novine, gospodarstvo je i dalje jedna do dvije stranice gdje je većini plaćeni PR i opet ispred njega bude crna kronika”, rekao je Bakić za Mediaservis.

Pročitajte i ovo:
Gerd Leonhard: Ne učite djecu rutinskim poslovima, jamčite im nezaposlenost
Svi govore o digitalnoj transformaciji, kakva su iskustva hrvatskih poduzeća