povećanje plaća
Foto: Dubrovnik / Izvor: Pixabay

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) procjenjuju kako će tijekom ove turističke sezone za rad u sektoru turizma trebati 15 do 20 tisuća radnika. Traženo je 16.373 radnika, uglavnom konobara, prodavača, sobarica, čistačica, kuhara, kuhinjskih radnica, pomoćnih kuhara, pomoćnih konobara, recepcionara i turističkih animatora, piše Hina u svojoj analizi koju prenosi N1.

Jačanjem ekonomije javio se nedostatak radne snage u uslužnim djelatnostima. U turizmu je teže zamijeniti taj nedostatak boljom organizacijom posla. Dodatno, tu su relativno niske plaće, ali povećanje plaća može samo djelomično riješiti taj problem, smatra Danijel Nestić s Ekonomskog instituta, Zagreb.

Dosad su postojali uvjeti ograničene mobilnosti što je omogućavalo poslodavcima u turistički razvijenim područjima da pribave sezonsku radnu snagu temeljem regionalnih nejednakosti u prihodima između primorske i kontinentalne Hrvatske. S obzirom na to da je sad mobilnost neograničena, kvalitetna radna snage ide tamo gdje poslovni uvjeti nisu sezonskog karaktera.

Povećane kvote za uvoz radnika

Nestić smatra da je i iskorištavanje bazena radne snage u BiH pri kraju, možda i u Srbiji, jer je u Europi velika potražnja za radnom snagom, pa su radnici iz zemalja bivše Jugoslavije okrenuti europskom tržištu.

Kako se u hrvatskom turizmu nastoji riješiti oštar problem nedostatka radne snage? Iz HGK ističu da su se angažirali na odobravanju većih kvota uvoza radnika. Kako bi se sezona odradila nesmetano i bez pada kvalitete usluge HGK je u suradnji s HUP-om i HOK-om osigurao kvotu za uvoz radne snage za turizam od 4. 660 radnih mjesta. Prošlog tjedna Vlada je povećala kvotu za još 4.000 radnih mjesta u turističkom sektoru, ističu u HGK.

Dio poslodavaca problem nedostatka radne snage u turizmu rješava povećanjem plaća i beneficija koje se nude kvalitetnim i lojalnim kadrovima, a dio ih uvozi radnu snagu.

Najviše pate mali poduzetnici jer ne mogu povećati plaće i beneficije i ne mogu konkurirati na tržištu strane radne snage. Zato ili rade sami koliko mogu obaviti ili zatvaraju radno intenzivne dijelove svojih poduzeća.

“Kod njih, sukladno tim potezima, pada kvaliteta usluge, a time i cijene koje mogu postići na tržištu”, citira Hina Sašu Poljanec Borić, sociologinju turizma na Institutu Ivo Pilar u Zagrebu.

povećanje plaća
Foto: Pixabay

Kako osigurati kvalitetnu radnu snagu

Nestić pak primjećuje da su ozbiljne tvrtke u turizmu već razvile niz mjera kako bi osigurale kvalitetnu radnu snagu. U to ubraja suradnju sa školama koje obrazuju potrebne kadrove, organiziranje tečajeva za osposobljavanje i prekvalifikacije radnika, kao i nuđenje smještaja, obrazovanja i napredovanja.

“Možda bi se još nešto tu moglo popraviti, ali to nije dovoljno. Trenutna situacija će rezultirati rastom plaća, ali bojim se da ni to neće riješiti problem i da će se neki oblik uvoza radne snage morati dogoditi”, smatra Nestić.

Već niz godina ključni dionici iz privatnog sektora u turizmu naglašavaju potrebu sustavnog rješavanja problema kroz kratkoročne i dugoročne mjere, kao što su potpisivanje bilateralnih sporazuma s nekim od susjednih zemalja, porezno rasterećenje i uvođenje dualnog sustava strukovnog obrazovanja u kojem bi HGK posredovao između poslodavaca i obrazovnog sustava, ističu u HGK.

Poljanec Borić rješenja vidi u povećanju plaća i beneficija radnicima u turizmu, ali za to je potreban jak javni sektor koji takva rješenja može uspješno dogovoriti. Drugim riječima, potrebni su timovi ljudi koji strukturno razumiju konkretan problem i ne rukovode se partikularnim interesima.

No, jak i nepristran javni sektor nije česta pojava u posttranzicijskim ekonomijama, ni u Hrvatskoj niti drugdje na istoku Europe. U takvim je ekonomijama tipičan jak privatni i politički sektor, zato će problem radne snage u Hrvatskoj potrajati, zaključuje znanstvena savjetnica s Pilara.

Povećanje plaća kratkoročno rješenje

Nestić ponavlja da je povećanje plaća kratkoročno rješenje, a dugoročno Hrvatska treba definirati svoju imigracijsku politiku, koja će se okrenuti trećim zemljama, u koje uračunava i zemlje izvan kruga kandidata za EU.

“Sklon sam povećati kvote uvoza radnika, bez obzira na to što sindikati kažu da imamo dovoljno nezaposlenih – da, ali ne onih koji su spremni raditi. Ako nema bližih država, možda možemo ponuditi veće plaće Bugarima”, rekao je.

Nestić otvara mogućnost i za povratak naših ljudi koji su otišli vani. To je dobra opcija i možda bi se oni s nekom drugačijom situacijom u zemlji bili spremni vratiti, ali srednjoročno treba donijeti dobar imigracijski plan, zaključuje Nestić, piše N1.

Pročitajte i ovo:
Puljani se dosjetili kako do kuhara, konobara, sobarica…