ECB
Foto: Pixabay

Nova statističke regije, koje je Vlada predložila u srijedu, 23. siječnja, poduzetnicima u svim županijama povećat će intenzitet regionalnih potpora za 10 do 25 postotnih bodova u odnosu na sadašnje stanje, tvrde u HGK. Analitičari Komore procjenjuju da će u čak sedam županija povećanje dosegnuti maksimalnih 25 postotnih bodova.

Povećanje maksimalnoga intenziteta regionalnih potpora sa sadašnjih 25 posto trebalo bi porasti dvostruko (na 50 posto) za velika poduzeća, dok bi povećanje iznosa potpora za mala i srednja poduzeća trebalo iznositi 25 posto. Odnosno, potpore za srednja poduzeća porast će sa sadašnjih 35 posto na 60 posto, a za mala s 45 posto na 70 posto, izračunali su u HGK.

>> Žalac najavila izmjene najvećeg operativnog programa i statističkih regija

“Promjena je značajna i za investicije kojima se dodjeljuju potpore putem Zakona o poticanju ulaganja, a koje se u najvećoj mjeri utvrđuju kao regionalne potpore i dodjeljuju temeljem maksimalnoga intenziteta propisanoga kartom regionalnih potpora. Nakon primjene nove klasifikacije, poduzetnici će moći dolaziti do većih iznosa bespovratnih potpora, a time i do mogućnosti rasta prihoda i povećanja broja radnih mjesta”, priopćili su iz HGK.

Nove regije od 2023., prekraja se kontinentalna Hrvatska

Nova statistička podjela Hrvatske trebala bi stupiti na snagu 2023. godine, a najveći dobitnici trebali bi biti poduzetnici u kontinentalnim dijelovima zemlje koji su prema sadašnjoj podjeli u nepovoljnom položaju jer su svrstani u istu regiju sa Zagrebom. Naime, Grad Zagreb se nalazi na oko 105 posto prosjeka razvijenosti EU i oko tri puta je razvijeniji od nekih slavonskih županija koje su na oko 33 posto prosjeka razvijenosti EU.

Umjesto dosadašnje podijele na dvije statističke regije, Kontinentalnu i Jadransku, Vlada je jučer predložila podjelu na četiri regije: Panonsku, Sjevernu i Jadransku Hrvatsku te Grad Zagreb.

Panonska Hrvatska obuhvaćat će Karlovačku, Sisačko-moslavačku, Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Vukovarsko-srijemsku i Osječko-baranjsku županiju. U Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova smatraju da će Panonska Hrvatska, koja sada ima i najniži BDP po stanovniku u odnosu na prosjek EU (tek 40,69 posto) “s velikom vjerojatnosti imati pravo na najveću razinu regionalnih potpora do 2034. godine.”

Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija činit će Sjevernu Hrvatsku (u kojoj je BDP po stanovniku dosegao 47,12 posto europskog prosjeka), dok će Jadranska Hrvatska kao i dosad obuhvaćati Istarsku, Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju.

U Banskim dvorima pojašnjavaju kako je aktualna podjela na dvije regije dovela do jače neravnoteže u razvoju Hrvatske, što je kriza samo dodatno pogoršala – područja koja su zaostajala i prije krize njome su najjače pogođena.

Dobitnici i gubitnici

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, najavljujući novi prijedlog regionalne podjele, istaknula je nedavno kako su najveći gubitnici sadašnje podjele osim Slavonije bile Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija koje se spojilo s nekadašnjom središnjom Hrvatskom i time razina BDP-a regije Kontinentalna Hrvatska (u odnosu na prosjek EU) podignula s 39 na 64 posto.

To je dovelo do toga da poduzetnici iz tih županija umjesto da primaju 75 posto potpore, primaju od 25 posto (velika poduzeća) do 45 posto (mala poduzeća).

Prijedlog nove regionalne podjele za poslovnu zajednicu ne predstavlja neko iznenađenje budući da Plenkovićeva Vlada dobar dio svog programa korištenja EU fondova temelji na jačanju podrške korisnicima na području Slavonije i Baranje. Prema službenim analizama, osim poduzetnika iz tih područja, najveću korist od statističkog prekrajanja regija trebali bi profitirati poduzetnici iz Sisačko-moslavačke i Karlovačke županija jer će njima rasti stopa regionalnih potpora.

Najveći gubitnik nove statističke podjele zemlje bit će Grad Zagreb koji će kao zasebna regija imati BDP pet posto veći od europskog prosjeka te će zagrebački gospodarstvenici biti u nepovoljnijem položaju nego sada. To se navodi i u zaključcima studije koju je za potrebe Ministarstva regionalnog razvoja izradio Institut za razvoj i međunarodne odnose.

Pročitajte i ovo:
Zagreb rekorder po rastu stanovništva, ali ekonomski stagnira
Zagreb iz EU fondova lani povukao tek 11 kuna po stanovniku