kazne
Foto: Pixabay

“Dvije ključne stvari koje u ovom trenutku ni nama ni Komisiji nisu kristalno jasne su: koje je to društvo u poteškoćama i da li je to Uljanik d.d. ili je to brodogradilište Uljanik? I druga stvar – doprinos države od 50 posto ostaje u novom programu 50 posto, s time da apsolutni iznos doprinosa države se nije promijenio već je samo dignut doprinos strateškog partnera, ali bez jasno navedenih izvora”, izjavio je danas ministar gospodarstva Darko Horvat.

Horvatova izjava odnosi se na novi prijedlog restrukturiranja Uljanika kojeg je Uprava ministarstvima financija i gospodarstva dostavila prije četiri dana, 22. listopada. Sudeći prema današnjoj Horvatovoj reakciji, ali i prema novom programu restrukturiranja kojeg je objavio Poslovni dnevnik, jedino čega se Uprava u međuvremenu dosjetila jest zatražiti još novaca iz državnog proračuna.

Kako je objavio Poslovni dnevnik, po novom programu trošak restrukturiranja Uljanik Brodogradilišta bi se povećao s prvotno planiranih 4,38 milijardi na 5,27 milijardi kuna. Pritom bi 2,63 milijarde osigurao sam Uljanik, a ostatak država.

Uprava traži da država financira operativno poslovanje

No, Uprava predlaže da država financira i troškove operativnog poslovanja kompanije tijekom prvih 20 mjeseci od početka restrukturiranja jer Uljanik, navodi, nema obrtnog kapitala.

Prema tom planu, funkcioniranje Uljanika u prvih pola godine država bi trebala financirati s 581 milijun kuna kako bi se osigurao obrtni kapital te s još 863 milijuna kuna za pokrivanje operativnih troškova dovršetka gradnji u prvih 11 mjeseci. Nadalje, do polovine 2019. iz državnog proračuna bi se trebalo platiti dodatnih 89 milijuna kuna za plaćanje dugova prema dobavljačima i kooperantima.

Ukupno se radi o oko 1,5 milijardi kuna koje bi državni proračun trebao podnijeti za restrukturiranje Uljanika.

Time bi se, međutim, a na što je među ostalim upozorila i EK, narušilo jedno od temeljnih načela u ovakvim procesima, da država i privatni vlasnik ravnomjerno daju potpore restrukturiranju, kako bi se izbjeglo da jedna strana bude oštećena, napominje Poslovni dnevnik.

Nejasni izvori financiranja Uljanika i strateškog partnera

Na upit novinara koji bi iznos strateški partner trebao dati, Horvat je ponovio da se iznos koji bi trebala dati država nije promijenio u odnosu na prvi plan.

“Dignut je samo doprinos strateškog partnera i samog društva koje je u poteškoćama, s time da mi u ovom trenutku ne vidimo jasni izvor sredstava iz kojih bi i strateški partner i samo društvo namirilo i pratilo financiranje samoga restrukturiranja”, rekao je Horvat prije početka sjednice Vlade.

Prema pisanju Poslovnog dnevnika Uprava povećanje troška restrukturiranja u novom planu objašnjava dodatnim promjenama, navodno nužnim za provođenje kompenzacijskih mjera i preseljenja proizvodnih kapaciteta s otoka Arsenala, a što bi se prikazalo kao vlastiti doprinos Uljanika restrukturiranju u vrijednosti od 113 milijuna kuna.

Uljanik bi se prema novom planu restrukturiranja pobrinuo i za preuzimanje i prijeboj dugovanja po osnovi pozajmica ostvarenih unutar Uljanikove grupacije. U vlastiti doprinos trebala bi ući i diverzifikacija poslovanja, dok bi za pripremu terena za marine i ostale nekretninske poslove Uljanik trebao osigurati 225 milijuna kuna.

Od Vlade iz Uljanika očekuju odluku o produljenju koncesije za zemljište na Arsenalu za dodatnih 40 godina, kao i u pomoć u dobivanju dozvola za aktivnosti iz segmenta ugostiteljstva i proizvodnje na površini većoj od 300 tisuća četvornih metara.

Naručene brodove brodogradilište, ako im se odobri plan restrukturiranja, u Uljaniku planiraju dovršiti do kolovoza 2020., a tek nakon isporuke postojećih narudžbi naručivali bi se novi brodovi.

Nakon restrukturiranja, plan je da Uljanik Brodogradilište, prema optimističnom scenariju, prihode prvenstveno ostvaruje iz brodograđevne djelatnosti, i to 2,7 milijardi kuna godišnje, a iz pomorskog poslovanja 60 milijuna kuna, kao i EBITDA-u u brodogradnji od 130 milijuna kuna, a iz poslovanja marina 12 milijuna kuna, piše Poslovni dnevnik primjećujući kako program obiluje kontradiktornostima, prije svega velikom neusklađenošću brojki u pojedinim dijelovima programa.

Fincantieri želi samo 3. maj

Nadležna ministarstva još uvijek analiziraju novi prijedlog programa restrukturiranja. Paralelno, ministarstvo gospodarstva razgovara i s potencijalnim investitorima. Prema Horvatovim riječima, u igri su tri potencijalna partnera, ali je imenovao samo Fincantierija.

Prvo pismo namjere od Fincantierija je stiglo, ali u Banskim dvorima nisu zadovoljni ponuđenim. “Nismo zadovoljni s planom kakvim želi Fincantieri, da uđe isključivo u 3.maj. Ali, bude li korekcije, i budu li iz Fincantierija pristali na upute, odnosno naše zahtjeve, nismo daleko od dogovora”, poručio je Horvat.

Pročitajte i ovo:
Država jamčila Uljaniku za 7,5 milijardi kuna, ugovore će ispitati DORH