hrane
Foto: Pixabay

U prvih šest mjeseci uvezli smo hrane u vrijednosti od gotovo 1,5 milijardi eura, a među prehrambenim proizvodima koje najviše uvozimo su kruh i svinjetina.

HGK je objavio da smo samo u prvih šest mjeseci ove godine uvezli oko 59 tona proizvoda na bazi žitarica vrijednih gotovo 114 milijuna eura. U istom razdoblju smo izvezli 29,4 tona takvih proizvoda u vrijednosti 70,7 milijuna eura, pa nam je negativni saldo samo na kruhu i ostalim proizvodima od žitarica veći od 43 milijuna eura.

Na mesu najveći negativno saldo

Najveći negativno saldo Hrvatska ima u trgovini mesom i klaoničkim proizvodima. U prvih šest mjeseci ove godine on je dosegnuo 136,7 milijuna eura. Mesa i mesnih proizvoda uvezli smo naime za gotovo 176 milijuna eura (oko 67,3 tone mesa). Koliko je u tome uvezene svinjetine, analitičari HGK ne ističu, ali napominju da je svinjetina uz kruh namirnica koju Hrvatska najviše uvozi.

Dodaju da smo u prvom polugodištu izvezli tek 13,8 tona mesa u vrijednosti oko 39 milijuna eura.

Ukupan je hrvatski izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvih šest mjeseci ove godine iznosio 884 milijuna eura i bio je za 4,25 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine.

Pokrivenost uvoza izvozom tek 60 posto

No, trend rasta uvoza je daleko jači. U odnosu na 2016. godinu prošle je godine uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda rastao za 11,5 posto, a u prvih šest mjeseci 2018. uvoz je bio na razini od 1,467 milijardi eura. To je 6,4 posto više nego u istom razdoblju lani.

”Ukupna pokrivenost uvoza izvozom kod poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od samo 60 posto ukazuje na opću nisku konkurentnost i nedostatan obujam domaće proizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvoda i proizvoda prehrambeno-prerađivačke industrije.

Posebno nas trebaju brinuti one kategorije u kojima je pokrivenost uvoza izvozom manja od 50 posto, a to su upravo one kategorije u kojima imamo nedostatnu proizvodnju – meso, mlijeko i mliječni proizvodi, povrće i voće”, kaže Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu HGK.

Unatoč rastu izvoza u prvih šest mjeseci ove godine, povećala se negativna bilanca vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine za preko 50 milijuna eura.

Hrvatska pozitivna u izvozu samo 7 prehrambenih proizvoda

Kovačević ističe i usporavanje rasta izvoza. Prema podacima HGK, rast izvoza tijekom dvije godine gotovo prepolovio. Lani je rast izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bio 7,5 posto veći u odnosu na 2016. koja je, pak, u odnosu na 2015., bilježila rast od gotovo 13 posto.

Hrvatska je najviše izvozila čokoladu i druge proizvode s kakaom, svježu i rashlađenu ribu te cigarete. Najviše smo pak uvozili svinjsko meso, kruh i pekarske proizvode te pripravke za prehranu životinja.

Među 24 promatrane skupine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pozitivnu smo bilancu u robnoj razmjeni imali samo u sedam skupina proizvoda: u žitaricama, ribi, šećeru, uljanom sjemenju i ljekovitom bilju, duhanu, mesnim prerađevinama te u raznim proizvodima za hranu, ističu u HGK.

Prema podacima Komore, u prvih šest mjeseci Hrvatska je u plusu bila najviše u trgovinskoj razmjeni žitaricama (22,3 milijuna eura), ribama (oko 19 milijuna eura), šećerom (16,8 milijuna eura).

Plus u trgovini uljanim sjemenjem i ljekovitim biljem je iznosio 10,1 milijuna eura, duhanom oko osam milijuna, dok je razmjena mesnim prerađevinama donijela plus od 4,8 milijuna eura. Izvoz raznih proizvoda za hranu bio je veći od njihovog uvoza za tek oko 280 tisuća eura.

Pročitajte i ovo:
Zajednička poljoprivredna politika: Revolucija, evolucija ili svađa?