proračun
Foto: Boris Drilo, HUP

Izmjene poreza na dohodak koje predviđaju rasterećenje bruto plaća viših od 17.000 kuna većini zaposlenih u IT sektoru neće donijeti i više neto plaće. Analiza plaća IT profesionalaca koju je HUP proveo s Algebrom i portalom Moj posao pokazala je da je većina plaća u plaća u tom sektoru ispod tog bruto iznosa.

“Najveće koristi od najavljenih izmjena u oporezivanju dohodaka imat će zaposlenici s bruto plaćama između 18.000 i 30.000 kuna, a takvih je čak i u ICT sektoru malo”, kazao je Boris Drilo, predsjednik HUP-ove ICT udruge, na današnjoj konferenciji u HUP-u.

ICT-ovci žele rast srednjih plaća

Drilo je naglasio kako poslodavci žele da mjere budu više usmjerene prema srednjim plaćama i onima malo iznad prosjeka. Kako, HUP je sažeo u prijedlog tzv. “5 mjera malih koraka” i to ne samo za ICT sektor nego za ukupno gospodarstvo.

Radi se pet manjih mjera koje je moguće odmah provesti, a koje prema procjenama poslodavaca neće predstavljati veliki fiskalni trošak. Od pet mjera tri su opće i mogle bi se primjenjivati u svim sektorima, dok su dvije vezana uz poduzeća koja ostvaruju visok rast.

Te bi se mjere mogle početi primjenjivati od 1. siječnja 2019. budući da za njih, kako je rečeno, postoji uporište u zakonima. Jedino što bi trebalo promijeniti jest Pravilnik o porezu na dohodak (kojeg donosi ministar financija). Za neke od njih već postoje iskustva, npr. u turizmu postoje porezne olakšice za smještaj sezonskih radnika.

Neoporezivi prehrana, vrtić i smještaj

Prve tri mjere su neoporeziv trošak prehrane zaposlenika i to u visini do 600 kuna po zaposleniku, neoporeziva isplata za nadoknadu troškova vrtića za radnike koji imaju djecu, utvrđivanje maksimalnog neoporezivog iznosa koji poslodavac može isplatiti radniku na ime najamnine ili pokrića dijela rate kredita.

“Mjere ne bi trebale biti obvezne za sva poduzeća, već bi im se trebalo ostaviti da provode one koje mogu. Međutim, ako se neki poslodavac odluči za korištenje jedne od tih mjera, morao bi je koristiti za sve zaposlenike, a ne samo za neke”, rekao je Drilo.

>> HUP: Vlada porezima poslodavce i radnike prikovala za dno, nema više tko raditi

Naglasio je da bi te tri mjere trebali pratiti i zaštitni mehanizmi kojima bi se spriječile zloupotrebe, npr. da neki poslodavci smanje neto plaću, a taj novac preusmjere u neoporezive olakšice.

Nagrađivanje dionicama i neoporezivim bonusima

Drugi set mjera odnosi se na brzo rastuća poduzeća kojima bi se, rečeno je, trebalo omogućiti da radnicima neoporezivo prenose udjel u vlasništvu ili dionice poduzeća. I zadnja, peta mjera, odnosi se na neoporezivu isplatu godišnjeg bonusa u visini do najviše tri prosječne mjesečne neto plaće, s time da se tako porezno rasterećena isplata bonusa ne bi odnosila na menadžere.

“Prve tri mjere ne bi imale nikakav učinak na proračun, dok bi fiskalni učinak imale samo četvrta i peta mjera. Ne radi se, međutim, o velikim iznosima već o nekoliko desetaka milijuna kuna.

S druge strane bi se povećala potrošnja i prihodi proračuna, pa već u srednjem roku proračun ne bi trpio nikakav trošak. Naprotiv, proračunski prihodi bi porasli zbog rasta plaća i povećane potrošnje”, argumentirao je Drilo i dodao da je ovih pet mjera dio većeg paketa koje je HUP kao svoje prijedloge već poslao Ministarstvu financija.

ICT-ovci
Maja Mahovlić i Hrvoje Balen

Za veće plaće potrebna i veća rasterećenja

Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP – Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti istaknuo je kako poslodavci ne mogu sami povećati plaće dok se ne promjene uvjeti poslovanja u zemlji.

“To je posebno postalo vidljivo otkad smo dio zajedničkog EU tržišta na kojem se natječemo sa zemljama u kojem su porezne politike mnogo liberalnije od naše. Mi se natječemo i za poslove i za talente. Svi bi poslodavci vrlo rado dali veće plaće radnicima kako bi zadržali kvalitetne kadrove u zemlji. Na, za ozbiljnija povećanja potrebna su i veća rasterećenja od onih kojima smo do sada svjedočili”, rekao je Balen.

Maja Mahovlić, glasnogovornica portala Moj posao, na konferenciji je iznijela rezultate analize plaća IT profesionalaca. Uzorak je iznosio 3.600 ispitanika i uključuje IT profesionalce u najširem smislu značenja tog pojma – dakle radi se o ljudima koji rade u svim zanimanjima IT sektora.

Neto prosječna plaća iznosila je za istraživano razdoblje nešto više od 8.000 kuna u IT sektoru, što je značajno veći prosjek od plaća u ostalim sektorima.

Marićeve mjere povećavaju plaće za oko 10 posto profesionalaca

No, pokazalo se da smo 10 posto zaposlenih IT-vaca u sektoru ima plaću veću od 12.000 kuna neto. Mala je razlika u prosječnim plaćama za IT profesionalce u IT i non-IT sektorima, što je posebno vidljivo kod najviše traženih programera kojih i dalje nedostaje u svim sektorima.

“Porezna reforma će u IT sektoru rasteretiti skupine od 17.000 kuna bruto plaće na više, što većinu zaposlenika neće zahvatiti s obzirom na to da je većina plaća ispod tog bruto iznosa. Tek stručnjaci s poslijediplomskim završenim studijem (doktorat) imaju medijan plaću od 13.500 kuna i bit će djelomično zahvaćeni ovom poreznom reformom”, rekla je Mahovlić.

Prosječna neto plaća IT profesionalaca u ovoj godini iznosi 8.055 kuna, ali je median plaće 7.650 kuna (što znači da ih pola prima nižu plaću, a pola višu od tog iznosa). Prosječne neto plaće u tri najtraženija zanimanja (IT system administrator, programer i IT project manager) kreću se od 6.7771 do 10.648 kuna, što znači da oni na svojim plaćama neće osjetiti efekte poreznih promjena.

Procjenjuje se da bi Hrvatsku moglo napustiti još dvjesto do tristo tisuća ljudi, tako da, napominju u HUP-u, treba brzo povući poteze koji će spriječiti egzodus i popraviti demografsku sliku Hrvatske.

Pročitajte i ovo:
Kako spriječiti kolaps Hrvatske? Evo što kažu poduzetnici