azilanti
Pavo Ćorluka, vlasnik Sanatorija Ćorluka / Izvor: HUP

Od 2012. do 30.rujna ove godine se uz pomoć države zaposlilo svega 19 azilanata i osoba koje su pod nekim oblikom međunarodne zaštite. Kako bi potaknula njihovo zapošljavanje i integraciju u hrvatsko društvo, država je donijela mjere i poticaje, ali poslodavci zasad ne pokazuju prevelik interes za zapošljavanje azilanata uz pomoć državnih poticaja.

Samo pet azilanata zaposleno je mjerom osposobljavanja za rad koja omogućuje stjecanje kvalifikacije za ulazak na tržište rada, učenje hrvatskog jezika i novčanu naknadu države (minimalnu plaću) dok traje osposobljavanje. Ostalih 14 azilanata sudjelovalo je u javnim radovima ili koristilo neku drugu mjeru iz politike zapošljavanja HZZ-a.

Patricia Kezele, savjetnica za međunarodno posredovanje u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, kao najveće prepreke u zapošljavanju azilanata navela je nepoznavanje hrvatskog jezika, priznavanje kvalifikacija i kulturološke razlike, pogotovo kod žena koje su slabije pripremljene za tržište rada. Istaknula je da su posljednjih mjeseci javni i civilni sektor počeli dobro surađivati u rješavanju ovih problema, ali da nedostaje interes poslovnog sektora.

“Zapošljavanje migranata jedan je od najvažnijih elementa integracije, no nije jedini – potrebno je puno koraka prije samog zapošljavanja”, ističe Anny Brusić, direktorica HUP Udruge za male i srednje poduzetnike.

azilanti
Izvor: HUP

Pavo Ćorluka zaposlio prvih pet azilanata

Svih pet azilanata zaposlio je Pavo Ćorluka, vlasnik Sanatorija Ćorluka i predsjednik HUP- Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi, koji je pozvao ostale poslodavce da što više nove radnike traže među azilantima, koristeći državne poticaje.

“Moje iskustvo sa zapošljavanjem azilanata je vrlo pozitivno. Bili smo ugodno iznenađeni znanjem i vještinama radnika koje smo zaposlili na ovaj način. Radi se o ljudima koji su vrlo motivirani za rad i pokazalo se da se dobro integriraju u radnu sredinu, usprkos svim kulturološkim razlikama. Npr., neki od azilanata se prvi put susreću s pojmovima kao što su isplata plaća ili tekući račun”, rekao je Ćorluka na raspravi o mjeri “Osposobljavanje na radnom mjestu” i problemima zapošljavanja azilanata koje je jučer organizirao HUP.

A problema ima puno, među ostalim ni mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nije najbolje pogođena, naglasio je Ćorluka koji planira zaposliti još 12 azilanata uzeti u osposobljavanje čim se raspiše novi natječaj.

Azilanti su dobri radnici, ali mjera nije dobro pogođena

“Neke troškove Hrvatski zavod za zapošljavanje nije uopće prepoznao, pa ti troškovi padaju na teret poslodavca. Azilanti, koji često nemaju dokumente i dokaze o završenim kvalifikacijama moraju npr. kod javnog bilježnika ovjeriti izjavu da imaju završenu osnovnu školu. Tu su i troškovi liječničkih pregleda, sanitarnih iskaznica, zaštite na radu, zaštitne opreme, bankovnih transakcija i slično”, nabraja Ćorluka koji je izračunao da je, kada zbroji sve “skrivene” troškove koje ne pokriva potpora HZZ-a, u minusu od 218 kuna po svakom azilantu kojeg zaposli.

Zašto je onda uopće ušao u program zapošljavanja migranata? Ćorluka kaže da u Hrvatskoj vlada veliki deficit radnika za pomoćne poslove te da se poslodavci moraju okretati migrantima kao radnoj snazi. Svjestan je, kaže, da smo mi još vrlo konzervativno društvo koje nije naviklo na azilante, ali ni poslodavci nisu dovoljno upoznati s mjerama koje potiču integraciju azilanata.

azilanti
Anny Brusić / Izvor: HUP

Potpore poslodavcima nedostatne

Ćorluka smatra da bi poslodavci u većoj mjeri koristili potpore za zapošljavanje azilanata kada bi HZZ skratio vrijeme administriranja i pokrio dodatne troškove poslodavcima. Kao jedan od većih problema koje treba pod hitno riješiti naveo je troškove školovanja azilanata. Država, naime, sada daje 700 kuna za mentorstvo azilantu i 7.000 kuna za troškove njegova školovanja.

Oba poticaja dobiva poslodavac, no prema riječima Pave Ćorluke, poticaj za školovanje u potpunosti se prosljeđuje školi u kojoj se obrazuje azilant, a od 700 kuna za mentorstvo poslodavcu, tvrdi, ne ostaje ništa kada podmiri poreze i doprinose. Smatra, među ostalim, da bi porezna davanja na mentorstvo morala biti znatno manja, da bi se trebali sufinancirati svi zdravstveni i sanitarni pregledi radnika koji se na ovaj način zapošljavaju.

Ćorluka je ukazao i na problem zadužnica koje poslodavci moraju davati učilištima koja obrazuju azilante, pa predlaže da se uvede direktno plaćanje učilištima, bez opterećivanja poslodavaca.

Visokoobrazovane izbjeglice ne mogu nostrificirati diplome

Predstavnici nevladinih udruga, Crvenog križa i Isusovačke službe za izbjeglice, upozorili su da postojećim poticajima za zapošljavanje nije predviđena pomoć kvalificiranim i visoko kvalificiranim azilantima koji nisu spremni raditi poslove kuhara ili konobara. Posebno su istaknuli problem azilanata liječnika koji imaju diplome, ali ih ne mogu nostrificirati zbog visokih troškova (nostrifikacija košta 12.000 kuna), ali i ostalih struka, prije svega medicinskih sestara, stomatologa, inženjera…

U Hrvatskoj je oko 680 migranata koji su dobili azil, među njima je sve više obitelji, a na burzi je trenutačno registrirano 130 nezaposlenih azilanata.

“Država ima obvezu azilantima dvije godine plaćati smještaj i sve pametne države to razdoblje koriste kako bi azilantima omogući učenje jezika i što bolje ih integrirali u društvo”, zaključila je Brusić najavivši da će HUP nadležnima uputiti prijedloge za poboljšanje implementacije mjere osposobljavanja na radnom mjestu koju je HZZ počeo provoditi prije godinu dana.