uvjete
Foto: Pixabay

Od 3.125 ugovora financiranih iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. -2020. čak 2065 ugovora potpisano je s poduzetnicima i obrtnicima. Zahvaljujući velikom interesu i spremnosti poduzetnika iskorišteno je 63 posto sredstava iz tog Operativnog programa, izvijestio je Dragan Jelić iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU na današnjoj koju su na temu iskorištenosti EU fondova i najavama za male i srednje poduzetnike organizirali Hrvatska udruga banka (HUB) i Hrvatska gospodarska komora (HGK).

Dijana Bezjak iz istog ministarstva najavila je, međutim, velike promjene koje poduzetnike očekuju u financiranju nakon 2020. godine.

Umjesto grantova financijski instrumenti

poduzetnike
Dijana Bezjak / Izvor: HGK

“Financijski instrumenti su budućnost. U idućem razdoblju financiranja iz EU poduzetnici više neće dobivati grantove. Cilj nam je da što bolje pripremimo jer će u potpunosti trebati promijeniti mentalni sklop koji se razvio tijekom prethodnih 15 godina i tijekom kojeg smo bili naviknuti da se projekti sufinanciraju iz EU fondova u visokim postocima”, najavila je Bezjak.

Do tada Hrvatska ima još dosta posla kako bi povećala iskoristivost sredstava iz EU fondova. Os ukupno dostupnih 10,7 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. do kraja 2017. je objavljeno natječaja u vrijednosti preko 5,6 milijardi eura, odnosno preko 50 posto ukupnih sredstava koja su nam na raspolaganju, izvijestio je Zvonimir Savić iz HGK.

Putem mikro i malih zajmova (financijski instrumenti) u gospodarstvo je već sada preusmjereno 830 milijuna kuna. Tim sredstvima će biti otvoreno 2.500 radnih mjesta, izvijestila je Josipa Kutle Stepančić iz Hamaga.

Poduzetnici uspješni u korištenju EU fondova

”Hrvatska i dalje nedovoljno brzo povlači ukupna sredstva fondova Europske unije, ali istovremeno bilježi velik odaziv poduzetnika na natječaje. Iz tog razloga je potrebno ukinuti poduzetničke barijere kako bi sva ulaganja urodila plodom i nastavila rasti, a banke u tome žele sudjelovati savjetnički i kreditno”, upozorio je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

Dodao je da sredstva iz fondova EU ne smiju biti jedina koja omogućavaju gospodarski rast, već i Hrvatska treba strukturno učiniti puno više. Potrebno je, kaže, privući svježi privatni kapital i dodatno porezno rasteretiti vlasnička ulaganja i cijenu rada.

Dragan Jelić je naglasio kako Hrvatska može otključati još šest posto ekstra sredstava ako dosegne zadanu alokaciju.

poduzetnike
S konferencije “Sredstva fondova EU: Aktualnosti i najave za MSP-ove / Izvor: HGK

Slijede izmjene Operativnog programa

Najavio je da će se ići u izmjene Operativnog programa jer su neki ciljevi zacrtani malo preoptimistično. U nadležnom Ministarstvu su uvjereni da će uspjeti ‘spasiti’ neke prioritetne osi te da će sva ta sredstva koja ne budu iskorištena u manje uspješnim programima prebaciti na uspješne.

Jelić je kazao da će se prebacivanje tih sredstava obaviti u dvije faze, krajem ove i početkom 2019. godine, te da se ide za tim da se sredstva prebace za financiranje istraživanja i razvoja.

Iz Ministarstva najavljuju i raspisivanje još dva nova natječaja do kraja ove godine te skoro rješavanje svih zaostalih prigovora na natječaje. Kako je izvijestio Jelić, pristiglo je 1088 prigovora, najviše na odluke Ministarstva gospodarstva i HAMAG-BICRO-a. Uvaženo je 21,5 posto prigovora, pa je Jelić pozvao poduzetnike da upućuju prigovore, ako misle da za to imaju razloga.

Prijedlozi konzultanata za izmjene načina financiranja

Konzultant Kristijan Mavrek, predstavnik Zajednice poslovnih savjetnika HGK, smatra da je sustav sada dobro postavljen, ali da s obzirom na izuzetno velik interes poduzetnika nema dovoljno natječaja.

Mavrek je naglasio da su poduzetnici zadovoljni ako za svoj projekt iz EU fondova osiguraju trećinu potrebne investicije.

“Pogrešno je koncentrirati sredstva prema malom broju poduzetnika i sufinancirati projekte s 90 posto. Bolje bi bilo obuhvatiti veći broj poduzetnika jer bi se velik broj odlučio na investiranje s pokrivenošću jedne trećine vrijednosti investicije”, naglasio je Mavrek.

On se založio i za izmjenu uvjeta natječaja koji kažu da prednost ima redoslijed prijave, a ne ekonomski pokazatelji projekta i razvijenost sredine iz koje poduzetnik dolazi. Također smatra da bi trebalo više sredstava alocirati prema malim i srednjim poduzetnicima, te vratiti manje grantove.

Pročitajte i ovo:
Provjerite natječaje za EU fondove, na raspolaganju oko 10 milijardi kuna