potpore
Bruno Škrinjarić, EIZ / Izvor: EIZ

Pristup bankovnim kreditima značajno je olakšan mladim mikro poduzećima koja su dobila neku od bespovratnih potpora. Odmah po dobivanju potpore bankovni krediti tim poduzećima rastu za 133 posto, a nakon tri godine ta poduzeća dobivaju čak 2,3 puta više kredita od onih poduzeća koji nisu koristili potpore, pokazalo je istraživanje Brune Škrinjarića i Sonje Radas iz zagrebačkog Ekonomskog instituta te Stjepana Srhoja sa Sveučilišta u Dubrovniku.

potpore
Mirela Alpeza, CEPOR / Izvor: EIZ

“Čak 85 posto osnovnog kapitala poduzetnika početnika i mikro poduzetnika dolazi iz neformalnih izvora financiranja, a ti su izvori u Hrvatskoj kao Jeti. Svi pričaju o njima, a malo tko ih vidi. Zato do državne potpore jedan od faktora uspjeha”, prokomentirala je Mirela Alpeza iz Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR) rezultate istraživanja o utjecaju bespovratnih sredstava na mlada mikro i mala poduzeća na panelu kojeg je na tu temu organizirao EIZ.

Osim što potpore olakšavaju pristup bankovnim kreditima, povećavaju i stopu preživljavanja poduzeća, ali ne povećavaju im nužno zapošljavanje, produktivnost, prihode i dobit, najvažniji su zaključci prvog istraživanja takve vrste u Hrvatskoj. EIZ je studiju proveo za razdoblje 2009. – 2014., u vrijeme najžešće krize.

U sustavu potpora vlada kaos

Pitanje potpora danas je još aktualnije nego u vrijeme za koju su znanstvenici napravili studiju budući da se sve više potpora financira iz EU fondova, veći broj poduzetnika ih koristi, a i iznosi potpora su viši. Aktualna je i rasprava da li se više isplati poticati manji broj (kvalitetnijih) poduzetnika s većim iznosima, ili je za rast ukupnog gospodarstvo svrsishodnije poticati veći broj poduzeća manjim iznosima.

Pouzdanog odgovora na to pitanje nema jer ni jedna institucija u Hrvatskoj, uključujući ministarstva koja provode natječaje, ne evaluira provedene programe. Još je gore što do informacija o natječajima i uvjetima koje će morati ispuniti poduzetnici dolaze u zadnji čas.

potpore
Dunja Petercol, Hamag Bicro/ Izvor: EIZ

“Čak ni Hamag BICRO nema informacije o tome koji će programi kada biti raspisani i pod kojima uvjetima, a kamo li da se poduzetnici mogu pripremiti i planirati poslovanje. Prisiljeni su ad hoc reagirati, pa su i rezultati lošiji nego što bi mogli biti. Na državi je velik teret odgovornosti zbog kaosa koji vlada”, ističe Dunja Petercol iz Hamag Bicroa.

Najviše potpora ide prerađivačkim poduzećima

Anny Brusić, direktorica HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika, naglasila je pak da se javne politike kroje bez osnovnih podataka i istraživanja poduzetništva. Podsjetila je na istraživanje iz 2011. koje je pokazalo da naša mala poduzeća imaju veću stopu preživljavanja nego ona u EU iako im nisu dostupni bankovni krediti.

“Sada se puno raspravlja o poticanju industrije, a pokazalo se, prema navedenom istraživanju, da se poduzeća iz sektora usluga imaju veću stopu preživljavanja i da brže rastu”, navela je Brusić.

Istraživanje Škrinjarića i njegovog tima otkrilo je, međutim, da potpore najčešće koristi prerađivačka industrija, a tek potom dolazi ICT sektor, stručne i znanstvene djelatnosti te trgovina.

Procedure komplicirane, uspjeh neizvjestan

potpore
Anny Brusić, HUP / Izvor: EIZ

Brusić tvrdi da sve više poduzetnika ne želi ni čuti za potpore jer su procedure previše komplicirane, osobito u programima koji se financiraju iz EU fondova na koje prijave više i nisu moguće bez angažiranja konzultanata.

“Iako moraju izdvojiti puno vremena i sredstava kako bi ispunili uvjete natječaja, uspjeh je neizvjestan. Pokazao je to i nedavni slučaj natječaja za poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika kroz informacijske i komunikacijske tehnologije, poznatiji kao ‘najbrži prst’. Taj će natječaj biti ponovljen, pa će poduzetnici koji su planirali potpore u ovoj godini, do konačne isplate sredstava morati čekati dvije godine”, upozorila je Brusić.

>> ‘Najbrži prst’ zreo za povijest, HUP razradio kriterije koji prednost daju najboljima

Složila se, međutim, da je sustav potpora potreban te da poticanje poduzeća nije uludo bačen novac.

“Iako je zanemariv broj poduzeća (tek 1.052) dobio potpore od 2009. do početka 2014. i iako su one bile male (ukupno 16,4 milijuna kuna), pokazalo se da čak i mali iznosi, široko distribuirani, mogu značajno pozitivno utjecati na razvoj poduzeća”, naglasio je Škrinjarić.

Dodao je da se broj poduzeća koja su preživjela nakon što su dobili potpore do 2014. u iduće dvije godine povećao za 6,7 posto, a otvorila su 120 više radnih mjesta nego poduzeća koja nisu koristila potpore.

“Mlada poduzeća stvaraju najviše radnih mjesta usprkos visokim stopama izlaska s tržišta. Oko polovice novopokrenutih poduzeća ugasi se nakon tri, četiri godine poslovanja. Budući da nemaju kolaterala, banke ih nerado kreditiraju, pa su bespovratna sredstva ta koja im omogućuju ili preživljavanje ili proširenje poslovanja”, zaključuje Škrinjarić.

Pročitajte i ovo:
CISEx: Ključni problem je inzistiranje ministrice Žalac na kriteriju nerazvijenosti