zdravstvena
Gari Cappelli, Jadranka Primorac i Milan Kujundžić

Privatni zdravstveni sektor je u neravnopravnom položaju, ne može koristiti sredstva iz EU fondova niti može biti koristiti poticaje za ulaganja, pa ipak privatne zdravstvene ustanove imaju multiplikativan utjecaj na sve sfere gospodarstva, zapošljavaju velik broj visokoplaćenih profesionalaca i zadržavaju te visokoobrazovane i stručne kadrove u zemlji, istaknuto je na panelu kojeg je organizirala HUP – Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb.

HUP je organizirao okrugli stol, na kojem su među ostalima sudjelovali ministri Milan Kujundžić i Gari Cappelli, kako bi ukazao na potencijal privatnog zdravstvenog sektora, ali i na probleme s kojima se susreću.

Gabrić: Pacijente koji čekaju duže od 3 mjeseca uputiti privatnicima

Jadranka Primorac, predsjednica HUP-ove udruge privatnih zdravstvenih ustanova, kazala je kako te ustanove ostvaruju kontinuirani rast prihoda: on je u 2013. iznosio 1,8 mlrd kuna, a u ovoj godini očekuju oko pet milijardi. Investicije privatnog zdravstvenog sektora u posljednje tri godine narasle su sa sto na 300 milijuna kuna.

Nikica Gabrić, vlasnik Specijalne bolnice Svjetlost, upozorio je na predugačke liste čekanja koje opterećuju javni sektor, predlažući da se oni koji čekaju duže od tri mjeseca usmjere u privatno zdravstvo.

“Usluga kod privatnika za državu je najjeftinija jer ne mora investirati ni u opremu, ni kadar ni bolovanja ni drugo. Kod nas se radi distinkcija između javnog i privatnog u svemu, a to je potrebno mijenjati, jer za pacijenta je najvažnije da dobije primjerenu i kvalitetnu uslugu. Potrebno je i dalje generirati uključivanje privatnog sektora u zdravstveni sustav”, poručila je Primorac.

zdravstvena

HUP traži poslovanje pod jednakim uvjetima

Privatne zdravstvene ustanove zatražile su da im se omogući korištenje financijskih sredstava iz EU fondova alociranih za zdravstvo i gospodarstvo te poticaja za ulaganja. Jedan od ključnih zahtjeva odnosio se i na omogućavanje poslovanja zdravstvenih ustanova po tržišnim principima pod jednakim uvjetima, bez obzira na vlasničku strukturu.

Privatne zdravstvene ustanove imaju, rečeno je, multiplikativan utjecaj na sve sfere gospodarstva s time što privlače značajan broj turista, a također ove ustanove zapošljavaju velik broj visokoplaćenih profesionalaca i zadržavaju te visokoobrazovane i stručne kadrove u zemlji.

“U Hrvatskoj ima mjesta za privatni zdravstveni sustav. Osnova je sačuvati javno zdravstvo, dostupnost i kvalitetu javnog zdravstvenog sustava. No, to ne znači da ne postoji prostor i za privatni, a posebno s naglaskom na zdravstveni turizam gdje postoji prostor i neiskorišteni potencijal kojeg treba iskoristiti”, izjavio je ministar zdravstva Kujundžić.

Zdravstvenim ustanovama omogućeno pružanje turističke usluge

Ministar turizma Gari Cappelli proučio je pak kako se čeka da se razriješi problematika sa Zakonom o ustanovama kako bi se privatne zdravstvene ustanove uključile u sektor turizma u potpunosti.

“U zadnje dvije godine napravili smo što se od nas očekivalo kao Ministarstva i on omogućuje ono što nam zdravstvo trenutno dozvoljava”, rekao je Cappelli.

Početkom godine Zakon o pružanju usluga u turizmu omogućio je, naime, da pojedine usluge mogu pružati i zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti privatni zdravstveni radnici, ali pod pravilima kojima je regulirana zdravstvena zaštita. Na snagu je stupio i izmijenjeni Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti te novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji im omogućuju pružanje usluga u turizmu i da se bave ugostiteljstvom.

“Privatni poduzetnici u zdravstvu su specifična kategorija poslodavaca koja u svojem poslovanju velikim dijelom ovise o državnom sustavu i organizaciji zdravstva. U tom smislu uspjeh privatnog zdravstva moguć je jedino aktivnim sudjelovanjem u procesima kreiranja zdravstvenih politika i kvalitetnijeg reguliranja odnosa u djelatnosti”, zaključila je predsjednica HUP-a Gordana Deranja.