Progress
Foto: Morana Plejić, voditeljica Progress tržišta Zagrebačke burze, licencirana fotografija

Progress, svojevrsnu mini burzu za financiranje malih i srednjih poduzeća, Zagrebačka burza najavljuje i predstavlja već mjesecima. Prema najnovijim najavama, Progress bi trebao postati operativan krajem ovog mjeseca. Iskustva drugih zemalja koja su već razvila slične trgovinske platforme su izuzetno dobra, pa se i u domaćoj poslovnoj zajednici željno iščekuje početak rada Progressa, uz ocjenu da bi nakon toga prikupljanje kapitala, bolne točke malih poduzetnika, moglo ući u novu, za domaće prilike revolucionarnu fazu.

ZSE planira na novu platformu privući što više od 1.300 malih i srednjih poduzeća koja imaju kapital između dva i 20 milijuna eura, a nalaze u fazi intenzivnog rasta i razvoja. Trenutno intenzivno pregovaraju s nekoliko poduzeća koja bi trebala probiti led i uvrstiti se na novu platformu.

Alternativa skupim kreditima

“Ta poduzeća imaju potrebu za većim količinama sredstava, a istovremeno sama nemaju dovoljno ni kapitala niti imovine. To je razlog da su najčešće odbijana od strane kreditnih institucija. Osim toga, 70 posto kreditnih linija za takva poduzeća je kratkoročno uz kamatne stope od čak jedan ili dva postotna boda više od onih za veće i zrele kompanije.

Ako takva poduzeća i uđu u neku od kreditnih linija, nerijetko ta sredstva koriste za pokrivanje obrtnog kapitala i premošćivanje likvidnosti, a nose i rizik kontinuiranog refinanciranja. Stoga mnogobrojna poduzeća završe s više uzastopnih kreditnih linija i većinu prihoda koriste za pokrivanje kamata i naknada. Slična je situacija i na drugim tržištima u okruženju”, rekla nam je Morana Plejić, voditeljica Progress tržišta Zagrebačke burze.

Mala i srednja poduzeća za vlastiti razvoj nemaju dovoljno kapitala, a kako uglavnom nemaju ni dovoljno imovine, banke ih često odbijaju pratiti. Ako i uspiju dobiti kredit, u 70 posto slučajeva radi se o kratkoročnim kreditima uz kamatne stope koje su jedan ili dva postotna boda više od onih za veće i zrele kompanije.

Dodaje kako među tim poduzećima ima i nemali broj onih koja su u obiteljskim vlasništvu te trebaju prenijeti vlasništvo na iduću generaciju. Gotovo četrdeset posto njih želi imenovati direktora izvan obitelji, dok tridesetak posto želi prodati kompaniju.

Pronalazak strateškog partnera ili prodaja poduzeća zahtjevan je i dugotrajan proces pa ne čudi činjenica da je u Hrvatskoj samo jedan posto vlasnika uspjelo osigurati budućnost poslovanja na taj način. Upravo je zbog takvih poduzeća Zagrebačka burza kreirala Progress tržište i sva ona predstavljaju odlične kandidate za prikupljanje kapitala putem Progressa, kažu u ZSE.

Troškovi ulaska na Progress

Izlistavanje na specijaliziranoj trgovinskoj platformi Progress za vlasnike poduzeća nosi, naravno, trošak, ali su u ZSE uvjereni kako je on apsolutno konkurentan drugim oblicima financiranja koji su dostupni MSP-ovima.

Pejić nam iznosi računicu: “Naknada za prijem u trgovinu na Progressu iznosit će 11.000 kuna i pokriva prvu godinu trgovanja, a kasnija godišnja naknada iznosi 6.000 kuna. To je sav trošak koji poduzeća imaju prema Progress tržištu, dok je trošak savjetnika, kojeg se mora angažirati prilikom priprema za izlazak na platformu, stvar međusobnog ugovora društva i savjetnika.

Ako se uzme u obzir da se kreditne linije i faktorinzi plasiraju sredstva uz kamatu od pet do sedam posto, uz pripadajuće naknade i zahtjeve da se osiguraju garancijama i depozitima, te druge ‘skrivene troškove’ koje kompanije možda ne uzimaju u obzir prilikom usporedbe ovih oblika financiranja, tada je trošak Progress tržišta i više nego konkurentan”.

U ZSE smatraju da će financiranje putem Progressa biti konkurentno i financiranju iz EU fondova budući da za pisanje projektne dokumentacije koja se traži na natječajima poduzetnici gotovo redovito angažiraju konzultante. Troška konzultanata sastoji se, naime, od fiksnog i varijabilnog dijela i ne iznosi manje od šest do sedam posto prikupljenih sredstava.

“Kada se svi ovi troškovi uzmu u obzir, uz činjenicu da je ovako prikupljen kapital trajni izvor financiranja, sigurni smo da će vlasnici poduzeća uvidjeti prednost financiranja putem tržišta kapitala, tj. Progress tržišta”, zaključuje Plejić.

Ništa bez savjetnika

No, ni trošak od 11 tisuća kuna za ulazak na Progress tržište nije jedini kojeg mala i srednja poduzeća moraju podnijeti ako se žele uvrstiti na tu platformu. Kroz uvođenje na Progress tržište poduzeća će moći računati na pomoć savjetnika koje licencira Zagrebačka burza.

Naknada za prijem u trgovinu na Progressu iznosit će 11.000 kuna i pokriva prvu godinu trgovanja, a kasnija godišnja naknada iznosi 6.000 kuna. Poduzeća moraju angažirati i licenciranog savjetnika, a koliko će iznositi njegova naknada stvar je međusobnog ugovora.

Institut savjetnika uobičajena je praksa na sličnim tržištima, a u Hrvatskoj je taj status steklo čak 11 društava kojima je ovo prilika za razvoj usluga poslovnog i financijskog savjetovanja te lansiranje novih proizvoda na tržištu kapitala.

Prva zadaća savjetnika je da osiguraju ispunjavanje svih uvjeta nužnih za primanje financijskih instrumenata izdavatelja u trgovinu na Progress tržište. Zatim će morati najmanje dvije godine kontinuirano pratiti ispunjava li izdavatelj sve svoje obveze, upućivati ga na nužnost uspostavljanja i provođenja odgovarajućih mehanizama, mjera i postupaka i savjetovati ga pri odabiru istih i slično.

Lista savjetnika pri ZSE nije konačna, poziv za stjecanje tog statusa je i dalje otvoren jer Burza želi što veći broj savjetnika kako bi poduzećima omogućili da pronađu savjetnika koji će odgovarati njihovom investicijskom profilu i planovima.

Ivana Gažić
Foto: Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze; licencirana fotografija

Tko su potencijalni ulagači

Na pitanje tko su potencijalni ulagači u domaća mala i srednja poduzeća, u Zagrebačkoj burzi kažu da su ulagatelji praktički svi koji imaju slobodnih sredstava i žele aktivno ulagati u razvoj domaćeg gospodarstva. Uvjereni su da će ulagatelja itekako biti s obzirom na to da je štednja građana na povijesno visokim razinama, a s druge strane, među potencijalnim kandidatima za Progress tržište ima doista izuzetno zanimljivih poduzeća.

Optimizam u Burzi temelje i na iskustvu Funderbeama, još jedne nedavno pokrenute platforme ZSE-a koja je također namijenjena MSP-ovima, prije svega startupovima. Funderbeam je platforma za equity crowdfunding putem koje su u samo deset mjeseci četiri hrvatske kompanije – Include, Sense consulting, Aspida i Pivovara Medvedgrad – prikupile više od dva milijuna eura kapitala od ulagatelja iz cijeloga svijeta.

Gažić: Stvaramo uvjete za rast i razvoj MSP-ova

U osmišljavanju platforme značajnu ulogu imala je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) koja je putem svojih donatora lani financirala izradu studije o uspostavljanju MSP tržišta u regiji.

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, ističe da Progress predstavlja dio razvojno orijentirane strategije Burze kojoj je cilj na hrvatskom tržištu stvoriti uvjete koji kompanijama u svim fazama rasta mogu osigurati potreban kapital te tako doprinijeti stvaranju pozitivnog okruženja za poduzetnike, gospodarski rast i zaposlenost.

“Proces razvoja tržišta za mala i srednja poduzeća snažno podupire i EU kroz svoju regulativu kojom su upravo ovakve trgovinske platforme zamišljene kao mjesta namijenjena malim i srednjim poduzećima kako bi im se tim putem omogućio lakši pristup kapitalu potrebnom za rast i razvoj”, zaključuje Gažić.