digitalnoj transformaciji
Konferencija o digitalnoj transformaciji Hrvatske

Digitalna transformacija najmanje se odnosi na tehnologiju. Radi se o dubokim društvenim i poslovnim promjenama koje će vrlo brzo od većine zaposlenika zahtijevati vještine koje trenutno posjeduje samo 20 posto populacije, kazao je Mario Spremić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta na trodnevnoj konferenciji o digitalnoj transformaciji koja je danas počela u Zagrebu u organizaciji Ekonomskog fakulteta, Fakulteta organizacije i informatike, Inovacijskog centra Nikola Tesla, Ustanove za obrazovanje odraslih – ILBA i InfoDom Grupe.

Spremić je, govoreći o globalnim trendovima, istaknuo kako gotovo trećina poslova koja će postojati već u 2020. danas nije izumljena te da će u iduće dvije godine sve kompanije biti disruptirane.

>> Gerd Leonhard: Ne učite djecu rutinskim poslovima, jamčite im nezaposlenost

Iskustvo Croatia osiguranja u digitalnoj transformaciji

Iako svi pričaju o digitalnoj transformaciji, nema jasnog odgovora na pitanje što je to uopće digitalna transformacija, upozorila je Lucija Ivančić s Ekonomskog fakulteta koja je provela istraživanje o digitalnoj transformaciji u tri hrvatska poduzeća. Jedno od njih je i Croatia osiguranje koja je promjene uvodila tijekom prošle i početkom ove godine i koje, pokazalo se, uopće nisu bile lake.

Mario Volarević iz Croatia osiguranja (CO), govoreći o iskustvima te kompanije, istaknuo je kako je najvažnije bilo odrediti svrhu transformacije i kako daleko ići s tim procesima.

“Osim što smo odlučili ići prema našim korisnicima putem nove aplikacije, odlučili smo se i na zahvate u poslovni model. Iskoristili smo tehnologiju za seljenje ponude na mobilne uređaje, u čemu je bio ključan brzi razvoj aplikacijskog sučelja. Pokazalo se međutim da naši prodajni agenti malo koriste tablete koje smo im podijelili te da više koriste PC. Zato smo se morali vratiti korak unazad i vidjeti što se dogodilo”, prenio je Volarević iskustva CO.

Ispostavilo se da je kompanija preskočila važne korake u cijelom procesu, npr. nisu analizirali dobne skupine prodajnih predstavnika. Analiza je pokazala da različite dobne skupine različito reagiraju na tehnologiju. Mlađi su bili skloniji korištenju tableta i aplikacije, ali su stariji zato imali veće baze klijenata. Ispostavilo se također da su kupci više željeli police osiguranja u papirnatom obliku, a problem je bila i prespora aplikacija.

Rezultat na kraju – odličan

“Nakon što smo spoznali sve probleme, odlučili smo se na potpuni restart projekta, angažirali smo vanjske stručnjake i više pažnje posvetili analizi koristi iz perspektive kupaca. Napravili smo i pilot skupine za testiranje izvodljivosti i prihvaćanja pojedinih koncepata, drastično pojednostavili način spajanja i plaćanja i u fokus stavili interakciju s korisnikom”, naveo je Volarević o dodao da je sve skupa to dovelo do promjene paradigme digitalne transformacije.

Rezultat svih tih napora za Croatia osiguranje je, istaknuo je, rast prihoda i udjela na tržištu, uz rast digitalne interakcije s korisnicima za 300 posto .

“Croatia osiguranje je ponovo postalo zanimljiv partner tech kompanijama, a zbog inovativnih poslovnih modela postali smo zanimljivi i kao poslodavci mladim inženjerima i ostalim strukama”, zaključio je Volarević.

Digitalna kultura podrazumijeva pravo na pogrešku

Ivančić je dodala kako je istraživanje Ekonomskog fakulteta utvrdilo da se zaposlenici često teško nose sa svim promjenama te da kupci više nego ikada prije sudjeluju u procesima poduzeća.

Naglasila je kako bez strateške potpore vodstva nema digitalne transformacije i kako je u stvaranju digitalne kulture od presudnog značaja otvorenost, priznavanje prava na pogrešku svakog pojedinca i spremnost na suradnju.

Na konferenciji je također naglašeno kako je važno uključivanje talenata u ranoj fazi eksperimentiranja što će rezultirati njihovim povećanim zapošljavanjem ili ohrabrivanje za pokretanje vlastitih tvrtki, a u konačnici s jednim ciljem – zadržavanjem talenata u Hrvatskoj.

Slavko Vidović iz InfoDom Grupe naglasio je kako se nitko ne može sam digitalizirati, pa je potrebna suradnja cijelog ekosustava, poduzeća, znanstvene zajednice i javne uprave.

“O donošenju strategije digitalne transformacije govori već tri godine. Uljanik i 3. maj ne mogu biti izgovori, Ministarstvo gospodarstva mora naći kapacitete za donošenje te strategije. Država je prespora, pa je potreban pritisak gospodarstva jer digitalna transformacija može biti snažan alat podizanja konkurentnosti Hrvatske”, zaključio je Boris Žitnik iz OMNIAconsulta.

Pročitajte i ovo:
Digitalna transformacija: Na dvije kune investicija telekomi državi plate kunu nameta
ICT-ovci predstavili ambiciozan plan digitalizacije Hrvatske u 5 ključnih točaka