turističke članarine
Ministar turizma Gari Cappelli / Izvor: Screenshot HRT

Turističke zajednice lani su prikupile 872,6 milijuna kuna od boravišnih pristojbi i još 310,2 milijuna kuna od članarina, ukupno 1,18 milijardi kuna ukupno. Od 2020. obveza plaćanja članarina turističkim zajednicama bit će ukinuta za gotovo 27,5 tisuća tvrtki i obrta. Umjesto njih, nova zlatna koka trebale bi postati banke.

To su samo neke od promjena koje donosi novi set zakona vezna uz reorganizaciju turističkih zajednica i njihovo financiranje, a koji je u javnoj raspravi od polovice prošloga tjedna.

“Kriterij za ubiranje turističke članarine je korist koju pojedine djelatnosti imaju od turizma i turističkog prometa. Željeli smo uvesti pravedniji sustav prikupljanja sredstava za promociju turizma.

Istraživanjem na terenu uočili smo da banke imaju izravnu korist od turističkog prometa, jer u srpnju i kolovozu bilježe drastičan rast prometa na bankomatima, a raste i promet kartičarima. Stoga smo odlučili da banke stavimo na popis djelatnosti koje će plaćati članarinu, a neke djelatnosti skinemo s te liste, jer turistička dinamika na njihovu djelatnost uopće nema utjecaja”, izjavio je jučer ministar turizma Gari Cappelli predstavljajući prijedloge zakona.

HUB: Nelogično je da banke plaćaju turističku članarinu

Banke su očekivano nezadovoljno, a iz HUB-a su objavili dani nisu ni znale da im se spremaju novi nameti dok nije počelo e-savjetovanje. Dodaju da im nije logično da one plaćaju članarinu u turističkim zajednicama, jer ne obavljaju registriranu turističku ili uslužnu djelatnost.

U HUB-u tumače da banke u Hrvatskoj već plaćaju namet na osnovu prihoda od mjenjačkih poslova ostvarenih u turističkom mjestu, a novim bi se zakonom namet plaćao i na osnovu ukupnih prihoda od naknada i provizija.

“Iz zakona proizlazi jasna intencija zakonodavca da je obveznik članarine osoba koja trajno ili sezonski ostvaruje prihod pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti. Proširenjem osnovice na ukupni prihod od naknada i provizija banaka, neopravdano bi se opteretilo banke za one djelatnosti koje nisu uopće vezane s obavljanjem usluga povezanih s turizmom”, kažu u HUB-u.

Trošak za banke 10 do 15 puta veći

Naglašavaju da bi prema prijedlogu zakona o članarinama u turističkim zajednicama banke ubuduće morale plaćate turističke namete i na naknade i provizije po kreditnim, garantnim i sličnim poslovima. Time bi se osnovica za banke drastično povećala, a samim time i ukupan iznos koji banke plaćaju na osnovu obavljanja svoje osnovne djelatnosti.

“Regulatorni trošak za bankarsku industriju bi bio i bitno veći, a kao posljedica toga, bankarska industrija bi imala manje prostora za snižavanje kamatne marže i što povoljniju ponudu za svoje potrošače”, izjavili su iz udruge banaka.

Prema prvim izračunima HUB-a ukupni trošak turističke članarine povećao bi se 10 do 15 puta. Prema informaciji Poslovnog dnevnika, Cappelli očekuje da će od banaka ubrati 7,5 milijuna kuna godišnje članarine.

Ministar Cappelli tumači da će značajan broj poduzetnika, čiji prihodi nisu vezani uz turizam, biti oslobođen obveze plaćanja turističke članarine. Tako, primjerice, taj namet više neće morati plaćati tvrtke koje se bave pomorskim i obalnim prijevozom robe, izdavanjem računalnih igara i softvera, programiranjem, računovodstvom, poreznim savjetovanjem, kemijskim čišćenjem, frizerski i kozmetički saloni …

Barančić: Zašto čekati 2020.?

No, poduzetnici za koje se predviđa ukidanje nameta nezadovoljni su što se ono odgađa sve do 2020. godine. Predsjednica udruge izvoznika softvera CISEx Tajana Barančić u reakciji na društvenim mrežama podsjetila je da se radi o izbornoj godini te da nema suvislog razloga da se članarina nastavi plaćati u ovoj i idućoj godini.

“Čak sedam od 21 sektora koji se oslobađaju turističke članarine u 2017. su poslovali s gubicima od ukupno 193 milijuna kuna. Ti sektori su zapošljavali 5.819 ljudi, ali su platili 1,2 milijuna kuna HTZ-u svake godine, platit će i ove (i plaćaju mjesečnu akontaciju), a bome će platiti i sljedeće godine ako ostane ovakav prijedlog zakona i početka primjene tek od 2020.”, upozorila je Barančić na Facebooku.

Prema podacima koje je Barančić prikupila sa servisa FinInfo, u ovih 21 djelatnosti registrirano je 27.440 tvrtki koje su lani na ime članarina turističkim zajednicama uplatile više od 20 milijuna kuna. Među tim tvrtkama 3.100 ih posluje s gubitkom, a gotovo 3.700 ih ima godišnje prihode niže od 100 tisuća kuna.

U Hrvatskoj je sada 310 turističkih zajednica (TZ). U Ministarstvu turizma nisu sigurni hoće li se njihov broj ubuduće smanjiti, iako tumače da paket turističkih zakona donosi racionalizaciju. Ministar Cappelli kaže kako u Ministarstvu još ne znaju hoće li promjene koje predlažu dovesti do smanjenja TZ-a

“Ali, sigurno bi se išlo s racionalizacijom, pa bi se ‘male’ TZ, koje troše 30 i više posto na plaće zaposlenih i nemaju velike prihode, pridružile nekom većem DMO-u”, izjavio je jučer Cappelli.

DMO kojeg ministar spominje je destinacijska menadžment organizacija, kako bi se ubuduće zvale turističke zajednice. Sadašnji sustav trebao bi se naime promijeniti na tri osnovne forme: Glavni ured HTZ-a postao bi nacionalna turistička organizacija (NTO), dok bi županijske TZ trebale bi postati regionalne menadžment organizacije (RMO).

“Novi ustroj sustava donosi i novo decentralizirano financiranje, pa bi RMO dobile 5 posto više sredstava ili 15 posto. Glavni ured HTZ-a, odnosno NTO bi dobio 5 posto manje ili 20 posto, a DMO gradova i općina 65 posto”, kazao je Cappelli.

Boravišna pristojba skuplja već u 2019.

Dio paketa je i zakon o boravišnoj pristojbi koja će od sljedeće godine osjetno poskupiti, o čemu smo već pisali ovdje.

Direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić pojašnjava da bi najniži i najviši iznos buduće turističke pristojbe utvrđivao ministar pravilnikom, a ne više Vlada uredbom svake godine.

Kazao je da županijske skupštine i Skupština Grada Zagreba odlučuju o iznosima te pristojbe za svaki pojedini grad i općinu na svom području, te da se ukidaju i razredi turističkih mjesta.

“Povećanjem pristojbe za 2019. osigurat će se više sredstava za jačanje razvojnih potencijala svih hrvatskih područja, a novim bi se zakonom i drugačije raspodjeljivao prihod od te pristojbe: 1 i 2,5 posto bi ostali za Crveni križ i turistički nerazvijena područja, gdje bi se pristojba mogla i umanjiti do 30 posto. Novost je i izdvajanje dva posto pristojbe za udruživanje TZ-ova, a ostalo bi bilo isto – 65 posto lokalnim TZ, 15 posto regionalnim i 20 posto Glavnom uredu. Slično bi se dijelio prihod od te pristojbe i od nautičara”, kaže Staničić.