Finu

Korisnici Fininih usluga, bilo da se radi o poduzetnicima ili građanima, imaju uglavnom negativna iskustva te se sve češće i glasnije mogu čuti pozivi na njeno gašenje. Institucije nalik Financijskoj agenciji, nasljednici nekadašnje Službe društvenog knjigovodstva, ne postoje nigdje u Europskoj uniji, piše index.hr koji je o tome čemu uopće služi Fina i treba li ju ukinuti razgovarao s Vesnom Varšavom, suosnivačicom Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH), i Markom Rakarom, informatičkim i komunikacijskim stručnjakom.

Marko Rakar: Finu treba ukinuti

Finu
Marko Rakar / Izvor: N1 Screenshot

Rakar nema nikakvih dvojbi da bi Finu trebalo ukinuti. Na svojoj Facebook stranici Rakar već neko vrijeme izvještava o svojem dopisivanju sa službenicima Fine iz kojih je vidljivo koliko Fina zapravo poduzetnicima otežava poslovanje i tjera ih da lupaju glavom o zid. Jedan od svježijih primjera odnosi se na e-račun zbog kojeg Fina (i banka) od Rakara traži da među ostalim, kako je objavio, napiše punomoć sam sebi da bi sebe zastupao u društvu u kojem je ionako odgovorna osoba!!!

“U kojem točno svemiru je to logično i smisleno i dalje je misterij…. Nesposobnost vaše institucije da prepozna najobičniji poslovni scenarij je biblijskih razmjera… Desetke milijuna kuna zamračite na suludim nabavkama, zapošljavate sve i svakoga i da kao donji minimum niste u stanju napraviti proizvod koji funkcionira i koji je sukladan kalendarskoj godini u kojoj poslujete je apsolutno nevjerojatno. Čisto statistički gledano bi ponekad morali napraviti nešto kako spada, no ni zakoni vjerojatnosti kod vas ne funkcioniraju. Sramota”, napisao je Rakar u jednom od svojih dopisa Fini početkom ovog mjeseca.

Za index.hr je izjavio kako Fina ne obavlja niti jednu jedinu funkciju koju ne bi bolje, brže i jeftinije obavila privatna tvrtka ili institucija.

Fina samo ‘simulira’ tržišno poslovanje, usluge nikakve

“Većina njihovih “usluga” su usluge koje im je država dodijelila kroz administrativni monopol, a ako samo pogledate njihove djelatnosti, sasvim je jasno da je riječ o instituciji bez ikakvog jasnog fokusa koja poput hrčka sakuplja razne funkcije bez ikakve imalo suvisle strategije ili logike.

Servisi koji su im dodijeljeni su primitivni, iznimno malo se ulaže u njihovu modernizaciju, usluga i podrška građanima i poduzetnicima efektivno ne postoji i oni su u biti tamo samo zato da kroz parafiskalne namete osiguraju plaću za tisuće ljudi koji tamo rade”, kaže Rakar.

Ističe da Fina na tržištu ne bi izdržala niti jedan jedini dan da njihove tzv. tržišne djelatnosti nisu čvrsto uklesane u zakone i subvencionirane, “pa su stoga nelojalna konkurencija privatnoj inicijativi jer u pokušaju da ‘simuliraju’ tržišno poslovanje objektivno rade dumping cijena”.

Vesna Varšava: Fina nelojalno konkurira ostalim poduzetnicima

Finu
Vesna Varšava, IPRH

Među tim tržišnim uslugama koje Fina nudi su i računovodstveno-knjigovodstvene usluge, zbog čega su se računovođe svojevremeno pobunile. Vesna Varšava (IPRH), pojašnjava da Finin računovodstveni servis predstavlja nelojalnu konkurenciju ostalima na tržištu jer ima pristup potencijalnim klijentima.

“Računovodstveni servis u sklopu Fine nije sam po sebi konkurencija drugim poduzetnicima iz djelatnosti, ali predstavlja nelojalnu konkurenciju radi pristupa informacijama kao i potencijalnim klijentima.

Svaki poduzetnik koji mora doći u Finu radi poslova vezanih uz otvaranje društva ujedno dobije reklamu ili ponudu za usluge FINA računovodstvenog servisa što je u svakom slučaju zloupotreba zakonom propisanih poslova za obavljanje gospodarske djelatnosti.

Uz to je važno napomenuti da računovodstveni servis FINA-e ima pristup certifikatima i servisima koje vodi FINA, a koje ostali poduzetnici moraju plaćati, te su u povoljnijem položaju”, kazala je Varšava koja zagovara izmjenu Zakona o financijskoj agenciji i ponovno definiranje uloge agencije za državu uz prestanak obavljanja gospodarskog dijela poslovanja i djelatnosti koje postoje i slobodno se poduzetnički obavljaju.

Fina od poduzetnika prikuplja podatke, a onda ih prodaje

Foto: Pixabay

“Ključni problem u radu Fine je što se od početka njezinog postojanja nije definiralo što bi bila njezina osnovna zadaća i područje djelovanja pa su u djelatnosti predviđeni poslovi koji su međusobno nespojivi.

U narednim godinama Fina je postala državni izdavatelj elektroničkih certifikata te voditelj od raznih očevidnika, registra pa sve do ovršnih i predstečajnih postupaka. Ustvari je nemoguće popisati sve djelatnosti koje Fina obavlja pošto obuhvaća sve, od najnaprednijih elektroničkih usluga do izrade pečata i natpisnih ploča”, kazala je Varšava.

Upozorila je niz problema u poslovanju Fine – od toga da od poduzetnika traže da im kroz statističke izvještaje daju i podatke koji ne spadaju u statistiku, a koji se poslije prodaju privatnim naručiteljima, do toga da se fizičkim i pravnim osobama naplaćuju informacije o blokadama.

“Poduzetnici i ostali obveznici predaje obrasca dužni su platiti predaju i obradu obveznih izvještaja s podacima o npr. broju telefona ili email adrese koja nije statistički podatak, a obavezan je samo radi gospodarske djelatnosti prodaje podataka privatnim naručiteljima.

Uz to svaka fizička ili pravna osoba mora platiti izvadak iz registra ili očevidnika za uvid u svoje podatke. Tako se dešava da u slučaju blokade blokirani ne može saznati tko ga je i s koje osnove ovršio i je li Fina opravdano tražila zapljenu sredstava bez plaćanja naknade. Ukoliko se utvrdi da je ovrha neopravdana, Fina je zaradila na naknadi za pristup informacijama kao i naknadu za provođenje ovrhe, tako da ovršeni ponekad i bez osnove uz izgubljeno vrijeme ima i troškove Fine koji se naplaćuju bez osnove”, rekla je Varšava za Index.

Digitalno samo na papiru

finu
Foto: Fotolia

Detaljno je opisala kako funkcioniraju zastarjela i prekomplicirana programska rješenja koja koristi Fina, a zbog kojih poduzetnici troše dane i sate rada informatičkih stručnjaka dok prilagode svoje resurse nesmetanom korištenju poslovnih certifikata.

“Poslovni certifikati izdaju se na dva medija, na kartici i sticku, koja su paralelno neupotrebljiva na istom računalu – odnosno postoji točan slijed radnji koje treba ispoštovati kako bi se upogonila oba medija i uvijek je upitno hoće li raditi.

Za bilo kakve izmjene u postojećim certifikatima poduzetnik mora osobno odlaziti u Finu i osobno podnositi papirnate zahtjeve, dok se ne priznaju dokumenti digitalno ispunjeni i digitalno potpisani putem certifikata koji je sama Fina izdala.

Ukratko, prisiljeni smo koristiti Finine usluge – kupnju FINA-inog certifikata za spajanje na e-Poreznu, Lana mirovinsko aplikaciju za prijave/odjave radnika, Intrastat carinske uprave, zatim plaćanje javne objave financijskih izvješća, plaćanje predujma naknade za provođenje ovrhe i slično.

Poduzetnici koji naplaćuju gotovinom ili karticama moraju kupiti fiskalni certifikat, oni koji posluju s proračunskim korisnicima moraju slati e-račune”, istaknula je za index.hr Vesna Varšava.