članarine
Foto: Pixabay / Poreč

Hrvatski sabor usvojio je paket turističkih zakona, o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, članarinama u turističkim zajednicama te turističkoj pristojbi. Prema najavama ministra turizama Garija Cappellija novi zakonski paket poduzetnike će rastereti za oko 11 milijuna kuna u prvoj fazi provođenja. Navedeno rasterećenje posljedica je smanjivanje broj stopa za obračunavanje turističke članarine s 28 na pet.

Obveza plaćanja članarina turističkim zajednicama bit će ukinuta za gotovo 27,5 tisuća tvrtki i obrta iz 21 djelatnosti – kao što su primjerice računovodstvene i prevoditeljske djelatnosti, frizeri, usluge tumača, informacijske djelatnosti, porezno savjetovanje i druge – ali tek od sljedeće godine. Za 12 djelatnosti smanjuju se koeficijenti za plaćanje članarine, dok će pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima tu članarinu plaćati umanjenu za 20 posto.

Od banaka 7,5 milijuna kuna godišnje

Obveza plaćanja članarine uvedena je, međutim, za banke i telekome. Te su djelatnosti prebačene iz treće u drugu skupinu za naplatu članarina s obzirom na to da, kako je objašnjeno, telekomunikacije i bankarski sektor prednjače u iskazanim dobitima i da tijekom turističke sezone imaju direktnu ekonomsku korist zbog povećanja potreba za uslugama.

Prema tumačenju koje je ministar Cappelli dao tijekom javne rasprave, radi se o pravednijem modelu naplate, kriterij za promjenu sustava naplate turističke članarine je korist koju pojedine djelatnosti imaju od turizma i turističkog prometa. To je bio i glavni argument za uvođenje novog nameta telekomima i bankama.

Prema tvrdnjama Hrvatske udruge banaka (HUB), trošak za banke povećat će se 10 do 15 puta, a prema očekivanjima Ministarstva turizma godišnje će se od banaka ubrati 7,5 milijuna kuna članarine.

O pristojbi odlučuju županije

Zakon o turističkoj pristojbi propisuje da se ubuduće visina njena iznosa neće određivati uredbom Vlade, nego se ta odluka decentralizira i donosit će je županijske skupštine na temelju pravilnika kojim ministar turizma određuje najniži i najviši iznos.

Za područje općina i gradova koji su potpomognuti turistička pristojba će se određivati umanjeno do 30 posto, a 3,5 posto sredstava od tih prihoda uplaćuje se u fond za nedovoljno razvijena turistička područja. Novost je i da se dva posto tih sredstava izdvaja za udružene turističke zajednice.

Osim toga obveznici plaćanja turističke pristojbe postaju brodovi na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu i međunarodnom prometu na unutarnjim vodama, a općinska i gradska vijeća će donositi odluku da li žele tu taksu uvesti ili ne.

U Ministarstvu turizma ističu da se novim paketom zakona sustav turističkih zajednica uspostavlja po modelu destinacijskog menadžmenta i po uzoru na suvremene sustave u svijetu. To podrazumijeva udruživanje i racionalizaciju unutar sustava uz primjenu načela financijske samodostatnosti.

Pročitajte i ovo:
Teret turističke članarine s 27,5 tisuća tvrtki i obrta seli se na banke