Pogon AD Plastike, DOP
Foto: Pogon AD Plastike, licencirana fotografija

Društveno odgovorno poslovanje (DOP) AD Plastik uveo je prije 15 godina i to na zahtjev njihovih kupaca. U početku im je to bila samo dodatna obveza i gnjavaža, a onda su sistematizacijom podataka koje su prikupili ispunjavanjem normi i upitnika o DOP-u shvatili da i njima to jako koristi, ispričala je Zoja Crnečki, pomoćnica direktora AD Plastika na konferenciji o društveno odgovornom poslovanju na kojoj su krajem 2017. nagrađena poduzeća s najboljima DOP praksama.

“Jedna francuska automobilska grupa ima vrlo zahtjevne upitnike o DOP-u, ali nakon što smo ih ispunili, dospjeli smo među prvih pet njihovih dobavljača. Događalo se i da nam potencijalni partner pošalje nezavisnu agenciju da ispita koliko je naše poslovanje društveno odgovorno i tek nakon toga bi počeli poslovni razgovori”, rekla je Crnečki i naglasila da njezina tvrtka, jedna od nagrađenih, bez nefinancijskih izvještaja danas uopće ne bi mogla prodrijeti na strana tržišta.

Za velike nefinancijska izvješća obvezna

Za razliku od AD Plastika i ostalih poduzeća koja su bez obzira na svoju veličinu prepoznala prednosti DOP-a, golema većina velikih poduzeća u Hrvatskoj tek sastavlja svoja prva nefinancijska izvješća jer je to za njih postala zakonska obveza. Od ove su godine kompanije prvi puta dužne obrazložiti ne samo kakav im je utjecaj na okoliš, društvo, o potrošnji energije i slično što se podrazumijeva pod pojmom društveno odgovornog poslovanja (DOP), nego što i poduzimaju da smanje rizike i negativne utjecaje.

Puno bolje nije ni u ostatku EU u kojoj 94 posto velikih poduzeća nije pripremalo nefinancijska izvješća sve dok EU 2015. nije usvojila obvezujuću direktivu. Hrvatska ju je preuzela u nacionalno zakonodavstvo, a kako se provodi nadgledat će Ministarstvo financija.

Umjesto kazni još jedna crna lista

Mirjana Matešić, ravnateljica HRPSPR, DOP
Mirjana Matešić, ravnateljica HRPSPR-a

Do 31. srpnja Fina će morati prvi put izvijestiti nadležno Ministarstvo jesu li poduzeća podnijela takva izvješća. Sankcija za ona koja nisu zasad nema, a umjesto njih Ministarstvo financija će objavljivati ‘crnu listu’ poduzeća koja nisu podnijela nefinancijska izvješća.

Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR), podsjeća da je UN iznio 17 globalnih ciljeva održivog razvoja, pri čemu su najvažniji ekonomski, okolišni i društveni ciljevi. Ciljevi se temelje na ocjeni da je trenutni model rasta izrazito manjkav, da postaje sve veći poslovni trošak i da je pritom izrazito poguban za okoliš i društvo.

U ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja Hrvatska je na 36. mjestu od ukupno 169 zemalja.

“To uopće nije loše, ali slabiji smo u pitanjima partnerstva za razvoj, rodne ravnopravnosti, infrastrukture, gospodarskog rasta, proizvodnje i potrošnje”, ističe Matešić.

Izvor: HRPSOR

Suzbijanje korupcije u prvom planu

Iako je nefinancijsko izvještavanje zasad obveza samo velikih poduzeća, u Hrvatskoj iz godine u godinu rast broj malih i srednjih koja prihvaćaju načela društveno odgovornog poslovanja. Dijana Varlec iz HGK kaže da je 2008. bilo osam srednjih i 12 malih poduzeća koja su se uključila u mjerenje indeksa DOP-a, a lani je takvih u kategoriji malih bilo već 54 te 25 srednjih poduzeća.

“Posebno bih pohvalila mala poduzeća čiji broj u mjerenju indeksa DOP-a ubrzano raste”, ističe Varlec i dodaje da je jedno od pitanja koja su vezana uz nefinancijsko izvještavanje i pitanje korupcije.

S dodjele nagrade Indeksa DOP-a za 2017., licencirana fotografija

Jedno od srednje velikih poduzeća koje, iako nije obvezno, već neko vrijeme izvještava o svom utjecaju na društvo i okoliš je Končar Institut za elektrotehniku. Irena Šinko iz Instituta kaže da su DOP prihvatili kao strateški okvir poslovanja, pa se između ostalog zalažu za fer i transparentne odnose na tržištu te provođenje antikorupcijske politike.

“Kada je u pitanju odnos prema zaposlenicima Končar – institut za elektrotehniku je definirao svima poznate kriterije za napredovanje. Ulažemo u školovanje zaposlenika, održavamo visoki standard radne okoline i pravičnost osobnih primanja, a napredovati se može samo na temelju znanja, rezultata, sposobnosti komuniciranja te lojalnosti”, tvrdi Šinko.

Podravka zbog EBRD-a uvela nefinancijsko izvještavanje

Matija Hlebar iz Podravke koja je svoj prvi izvještaj o održivom razvoju sastavila još 2004. godine, naglasio je kako su ulaganja u DOP značajna, ali se vrate kroz manje troškove za energiju i naknade za zbrinjavanje otpada. Osim toga, nastup na vanjskim tržištima, ali i financiranje, danas su, ističe, gotovo nemogući bez zadovoljavanja kriterija DOP-a i nefinancijskog izvještavanja.

“Podravka je 2014. od EBRD-a tražila financiranje energetske učinkovitosti, a jedan od uvjeta je bilo nefinancijsko izvještavanje. To je bio razlog zašto je Podravka 2015. krenula u to kao pilot projekt”, rekao je Hlebar i iznio pokazatelje koji upućuju da je od takvog pristupa Podravka imala i vrlo opipljive financijske koristi: udio Podravkinog otpada u ukupnom odloženom otpadu lokalne zajednice pao je s 9,7 posto u 2014. na 8,1 posto u 2016., a udio potrošnje plina u istom razdoblju smanjen je s 26 na 24 posto.

Vetropack Straža: Ulaganja u zaštitu okoliša vrlo isplativa

Petra Drenški iz Vetropack Straže također navodi važnost dobrih odnosa s radnicima i sindikatima (poduzeće recimo svake godine povećava plaće na temelju redovite procjene radnika koja služi i kao kriterij za nagrade te smanjuje broj ozljeda na radu).

Indeks DOP-a, Vetropack Straža
Predstavnici Vetropack Straže na dodjeli nagrade Indeksa DOP-a za 2017., licencirana fotografija

“Svi naši zaposlenici potpisali su i Kodeks etičkog poslovanja jer nam izuzetno važna i odgovorna politika prema dobavljačima kojima sve obveze plaćamo u roku”, kaže Drenški. Što se tiče odnosa prema okolišu, poduzeće je investiralo u pročišćavanje otpadnih voda, povećanje energetske efikasnosti, a zahvaćanje vode je tijekom proteklih 20-ak godina smanjilo za 80 posto.

Obično se misli da je ulaganje u zaštitu okoliša samo trošak, ali nije jer se smanjuju troškovi za naknade i ukupni troškovi poslovanja. Nama se ovaj model poslovanja pokazao kao uspješan”, kategorična je Drenški.

Dobre prakse korisne za sva poduzeća

Snježana Bahtijari, direktorica marketinga i komunikacija Ericsson Nikola Tesla, kompanije koja snažno promiče DOP, kaže kako svako poduzeće bez obzira na veličinu mora razmišljati o svom utjecaju i pratiti koliko napreduje u svim područjima, od zaštite okoliša do etičnosti i transparentnosti u poslovanju. Dodaje da smisao svih tih izvješća nije samo u tome da se utvrdi gdje je poduzeće sada, nego da se detektiraju slabe točke i osmisli plan za njihovo uklanjanje.

Slično razmišljaju i u HGK. Direktiva je sada obvezna za velika poduzeća, uključujući i ona koja imaju više od 500 zaposlenih, a ono što je danas obveza za velike, uskoro bi mogla postati preporuka za sva poduzeća i, u trećem koraku, obveza. “Bolje je što prije početi usvajati dobre prakse”, smatraju u HGK.