uvoz mlijeka
Foto: Pixabay

Industrija prerade mlijeka iz godine u godinu se suočava sa sve većim nedostatkom osnovne sirovine tj. mlijeka za preradu. U zadnje dvije godine uvoz mlijeka, izračunano ekvivalentom mlijeka u mliječnim proizvodima, nadilazi domaći otkup, objavio je Agrobiz pozivajući se analizu financijskih rezultata poslovanja mliječnog sektora u 2017. koju je izradio Croatiastočar.

Samodostatnost u sektoru, odnos domaćeg otkupa mlijeka i ukupne potrošnje u prošloj godini iznosila je svega 53 posto.

Podaci Croatiastočara pokazuju kako je u prošloj godini otkup mlijeka iznosio 476.773 tona, što je tri posto manje nego godinu ranije, a čak 20 posto manje nego u 2012. godini, kada je otkup iznosio 602.358 tona.

Prošle godine je uvoz mlijeka rastao za dodatnih dva posto na 165.197 tona, dok je u odnosu na 2012. rast utrostručen jer smo u toj godini uvezli tek 42.382 tona mlijeka.

Rashodi mliječne industrije rastu brže od prihoda

Sve ove negativnosti loše se odražavaju na financijsko poslovanje i proizvođača mlijeka i industrije prerade mlijeka. Dobit industrije prerade lani je iznosila 77,7 milijuna kuna, upola manje nego u 2016. godini.

uvoz mlijeka
Foto: Pixabay

“Financijski rashodi u 2017. godini negativno su utjecali na poslovanje mliječne industrije za više od 100 milijuna kuna pa je prepolovljena ostvarena dobit u 2017. godini. Ukupni prihodi bilježe rast od osam posto, dok su ukupni rashodi bili 10 posto veći u odnosu na 2016. godinu”, pojasnio je Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.

Dodaje da je udio EBIT-a u poslovnom prihodu ispod dva posto, a udio EBITDA u poslovnom prihodu je oko četiri posto.

Dugoročne obveze poduzetnika povećane su za više od 50 posto, dok su obveze prema dobavljačima ostale na razini prethodne godine.

Ništa bolja financijska situacija nije ni kod primarne proizvodnje. Prema agregiranim financijskim izvješćima uzgajivačima mliječnih krava poslovni prihod pao je za jedan posto iako su otkupne cijene u 2017. bile pet posto više nego 2016. godine.

Poslovni rashodi sektora rasli su za tri posto, a unutar poslovnih rashoda materijalni troškovi povećani su za pet posto.

Dobit proizvođača mlijeka manja od poticaja

“Zbog pada poslovnih prihoda te rasta poslovnih rashoda sektor je u prošloj godini smanjio konsolidiranu dobit za 40 posto. Iako su lani subvencije bile 17 posto veće nego u 2016., ukupna prošlogodišnja dobit sektora bila je manja od prihoda subvencija”, rekao je Bobetić.

Sektor primarne proizvodnje mlijeka suočava se i s velikim padom broja muznih krava. Prema podacima Eurostata, lani je Hrvatska bila među četiri članice s najvećim padom broja krava (5,4 posto). Bobetić ističe kako se usprkos tome održava klanje domaće teladi na ranijim razinama, što ima za posljedicu iznimno visoku nedostatnost teladi za tov i još više za uzgoj rasplodnog ženskog podmlatka.

Nastavak negativnih trendova – smanjenje broja krava, pad proizvodnje mlijeka, niska proizvodnost i rast uvoza mlijeka ugrožava opstojnost cjelokupnog sektora govedarstva i mljekarstva te prateće industrije, ističe se u analizi Croatiastočara i apelira na Vladu da napravi srednjoročni plan revitalizacije govedarstva, piše Agrobiz.