domaćih tvrtki
Foto: Pixabay

Samo je 38 posto domaćih tvrtki upoznato s bespovratnim sredstvima za istraživanje i razvoj te ih aktivno koristi. Ali zato ih čak oko tri četvrtine smatra kako im je dostupno premalo poticaja i bespovratnih sredstava za I&R, što je značajno manje u usporedbi s poduzećima u Srednjoj Europi, gdje 63 posto poduzeća ocjenjuje da im je na raspolaganju sasvim dovoljno takvih potpora.

Osim toga, domaćim su poduzećima puno draže subvencije – u 71 posto poduzeća kažu kako bi radije imalo pravo na subvencije nego porezne olakšice. No, kakve i kolike im porezne olakšice stoje na raspolaganju nepoznanica je za većinu poduzeća.

Do ovih zanimljivih rezultata došao je Deloitte koji je ispitao planove korporacija vezane uz istraživanja i razvoj u devet zemalja Srednje Europe (Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji). Ispitivanje je obuhvatilo 300 ispitanika, iz Hrvatske 40 koje je Deloitte uključio u svoje istraživanje u suradnji s HUP-om i Hrvatskim izvoznicima.

Do poreznih olakšica lakše nego do EU fondova

Čak 80 posto domaćih tvrtki je najavilo povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj u sljedeće tri do pet godina, dok na razini Srednje Europe 67 posto poduzeća ima takve planove.

Što se tiče poreznih olakšica, 58 posto domaćih tvrtki nije upoznato s novim Zakonom o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte koji regulira te olakšice iako je do njegove primjene ostalo oko mjesec dana.

“Za potporu u vidu porezne olakšice moći će se prijavljivati višestruki projekti tijekom cijele godine, a mogu je koristiti sve kategorije poduzetnika koji provode aktivnosti vlastitog istraživanja i razvoja. Priprema projektnih prijava je znatno jednostavnija nego priprema projekata za financiranje iz bespovratnih EU sredstava”, pojasnio je Marko Šilinger iz Deloitteovog Odjela poreznog savjetovanja.

domaćih tvrtki
foto: Pixabay

Nejasni kriteriji najveći su problem

Na pitanje koji je najveći problem postojećeg sustava potpora za istraživanje i razvoj (u smislu bespovratnih novčanih potpora i u smislu poreznih olakšica), 29 posto srednjoeuropskih tvrtki je navelo kako su nejasno utvrđeni kriteriji za procjenjivanje poreznih olakšica i potpora u nadležnosti poreznih i drugih vlasti.

Isti postotak ispitanika je naveo i problem identificiranja aktivnosti koje zadovoljavaju zahtjeve za ostvarivanje prava na poticaje i olakšice za istraživanje i razvoj.

“Čini se da donositelji politika ne moraju nametati nove zakone kako bi poboljšali klimu za inovacije, već bi i popravljanje poreznih smjernica za inovativna poduzeća moglo biti dovoljno”, smatra Šilinger.

U Hrvatskoj je 31 posto ispitanika kao najveći problem navelo identificiranje aktivnosti koje zadovoljavaju zahtjeve za ostvarivanje prava na poticaje i olakšice za istraživanje i razvoj.

Nedovoljno kvalificiranih istraživača

Ispitane tvrtke smatraju kako su dostupnost različitih vrsta potpora (63 posto) i kvalificirani istraživači (62 posto) glavni pokretači koji bi mogli dovesti do povećanja njihova ulaganja u istraživanje i razvoj.

S obzirom na to da je nedostatak kvalificiranih istraživača trenutačno najveći izazov za tvrtke u Srednjoj Europi, vlade diljem regije možda bi trebale preispitati svoje politike o zapošljavanju stranaca, smatraju u Deloitteu.

Znatno više tvrtki u Hrvatskoj (44 posto) nego u regiji (30 posto) izjavilo je kako bi bolje upravljanje intelektualnim vlasništvom koje je rezultat istraživanja i razvoja moglo pozitivno utjecati na njihove rashode za istraživanje i razvoj.

Slaba zaštita intelektualnog vlasništva

Intelektualno vlasništvo tvrtke su najčešće štitile politikom o tajnosti podataka (67 posto), dok se 12 posto tvrtki u Srednjoj Europi ne služi nikakvim oblikom zaštite intelektualnog vlasništva. U Deloitteu su uočili da je tvrtkama u Srednjoj Europi sada ipak nešto više stalo do zaštite svojeg intelektualnog vlasništva nego prije dvije godine, što je, kažu, pozitivna promjena.

“Hrvatske tvrtke rijetko patentiraju svoje izume. Samo 22 posto ih poseže za patentima, što je upola manje u odnosu na regionalni prosjek. Razlog tomu može biti činjenica da je hrvatsko tržište relativno malo pa zaštita patenata na takvom tržištu ne nosi puno koristi”, kaže Sonja Ifković iz Deloitteovog Odjela poreznog savjetovanja zadužena za istraživanje i razvoj.

Pročitajte i ovo:
Potpore pomažu preživljavanju poduzeća, ali ih poduzetnici sve više izbjegavaju