plaća
Ilustracija: Pixabay

Trenutačno u Hrvatskoj rastu investicije u turizmu, trgovini, prometu i skladištenju, prerađivačkoj industriji te opskrbi električnom energijom, parom i plinom. No zabrinjava da investicije u zbroju za sve ostale sektore i dalje stagniraju, pokazala je velika analiza trendova, strukture i (ne)efikasnosti investicija koju je za Hrvatsku udrugu banaka napravio direktor Arhivanalitike Velimir Šonje.

Šonje pojašnjava da je to odraz fundamentalnih slabosti, nepovjerenja, nejasnog smjera politike, zanemarenog razvitka tržišta kapitala i institucionalnih slabosti. Iako ističe važnost institucionalnih reformi, pogotovo onih koje mogu smanjiti rizike naplate i investiranja, Šonje navodi dvije ključne konkretne mjere koje bi mogle relativno brzo utjecati na povećanje kvantitete i efikasnosti investicija:

1. Rasteretiti poduzetnike, osobito poreza na dobit

Prva je rasterećenja poduzetnika, osobito od poreza na dobit, zbog čega bi poduzećima ostalo na raspolaganju više vlastitih sredstava za investiranje. Ta se preporuka temelji na činjenici da se nove investicije najvećim dijelom, oko 53 posto, financiraju iz vlastitih sredstava, dok su drugi najvažniji izvor krediti i financijski leasing.

Iz ta dva najvažnija, privatna izvora financira se oko četiri petine trenutačnih investicija. Javni izvori investiranja, poput proračuna i EU fondova, na koje je javnost fokusirana, važnošću se uopće ne mogu usporediti privatnim ulaganjima, ističe se u analizi. Struktura financijskih izvora za investicije pravnih osoba prikazana je u grafikonu niže.

analiza
Izvor: HUB analize / DZS, Investicije u 2017., studeni 2018.

2. Privatizirati državna poduzeća i oživiti burzu

Druga preporuka odnosi se na razvoj zanemarenog tržišta kapitala i privatizaciju državnih poduzeća. Hrvatska je, ističe se, posve nestala sa srednjoeuropske mape tržišta kapitala u proteklih deset godina, te je za njegovo oživljavanje neophodan cjelovit razvojni program koji će uključiti i uvrštenja dijela državnih poduzeća na burzu.

“Iza notornog zanemarivanja tržišta kapitala stoje ideje i interesi. Interes je da se neefikasan sektor državnih poduzeća zadrži pod neposrednom političkom upravom bez verifikacije tržišta i kontrole drugih dioničara s kojima bi trebalo tražiti ravnoteže strateških interesa.

Uz to, bolje korporativno upravljanje stvorilo bi težnju eliminaciji svih vidova korupcije i nepotizma iz korporacija. Neposredna i neometana politička kontrola vjerojatno je pridonijela nesposobnosti oživljavanja investicija sektora opće države”, piše Šonje u analizi.

Sektori u koje se isplati ulagati

Analiza je pokazala da se Hrvatska se nakon izlaska iz krize pomalo vraća na investicijsku mapu Europe u smislu efikasnosti investicija. Sa stajališta investitora najviše se isplati ulagati u usluge kao što su umjetnost, rekreacija i zabava. Prema izračunu Velimira Šonje u tom se sektoru (ostale usluge) ostvaruju najveći povrati, gotovo 20 posto.

Po isplativosti slijede ulaganja u mega-sektor koji obuhvaća trgovinu, transport i turizam, a interesantan je i razmjerno visok prinos u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji te profesionalnim i poslovnim uslugama, navodi se u analizi.

analiza
Izvor: HUB analiza, izračun Velimira Šonje na temelju podataka DZS-a

Šonje smatra da hrvatska politika propulzivnim sektorima treba olakšati zapošljavanje i rast, ali ne sektorskim politikama, već stvaranjem dobrog ambijenta za investiranje.

Premalo znanja i inovacija

Šonje među ostalim primjećuje da su investicije u Hrvatskoj efikasnije od europskog prosjeka, iako nisu efikasne kao u osam od deset drugih bivših socijalističkih država, danas članica EU.

U strukturi novih investicija više, naime, ne dominiraju građevine. Ravnomjeran je raspored novih investicija između građevina s jedne i strojeva i opreme s druge strane. Međutim, Hrvatska zaostaje u pogledu ulaganja u intelektualno vlasništvo, što je povezano s relativno malim ulaganjima u istraživanje i razvoj te slabom razinom obrazovanja.

“U širem smislu, Hrvatska do sada nije uspjela prijeći iz razvojne faze ekstenzivnih ulaganja, koju prati velika važnost fizičke infrastrukture i tehnološke efikasnosti, u razvoj zasnovan na znanju i inovacijama. Kada su investicije starog razvojnog modela zastale, nisu pronađeni novi izvori rasta”, ističe Šonje u analizi koju možete pročitati ovdje.

Pročitajte i ovo:
Matija Posavec: Korupcija i nepotizam su rak rana Hrvatske
Europska komisija objasnila zašto Hrvatska sporo napreduje
Investicije podbacile, Horvat kaže da su zamrznute u II. stupu